Konaković: Odluke Schmidta se neće poništiti

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedin Konaković, ocijenio je današnju sjednicu Vijeća ministara BiH jednom od najproduktivnijih u posljednjem razdoblju, ističući usvajanje proračuna institucija BiH, sporazuma o graničnim prijelazima s Hrvatskom, kao i odluku koja se odnosi na IPA 3 fondove.

Rast 'državnih' plaća

Konaković je nakon sjednice izjavio da je proračun institucija BiH za ovu godinu usvojen u iznosu većem od milijardu i pol KM, navodeći da je riječ o značajnom rastu u odnosu na 2022. godinu, kada je proračun iznosio nešto više od milijardu KM.

''Proračun je u ove četiri godine porastao skoro 50 posto, odnosno za oko 500 milijuna KM'', rekao je Konaković.

Prema njegovim riječima, najveći dio povećanja odnosi se na rast plaća zaposlenih u državnim institucijama, ali i na kapitalne investicije i nabavku opreme za institucije sigurnosnog sistema.

On smatra da rast proračuna predstavlja direktno jačanje državnih institucija, podsjećajući da su zaposleni na državnoj razini ranije bili u neravnopravnom položaju u odnosu na službenike na entitetskim, kantonalnim i lokalnim razinama vlasti.

Ugovor o granicama s Hrvatskom

Konaković je posebno izdvojio izvještaj o pregovorima za zaključivanje ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima, ocijenivši ga veoma važnim za ekonomiju zemlje, a naročito za Unsko-sanski kanton.

Naglasio je značaj graničnog prijelaza Izačić, navodeći da su gospodarstvenici iz tog dijela zemlje do sada bili u otežanoj poziciji jer su robe koje podliježu inspekcijskom nadzoru ili trošarinama mogle prelaziti preko samo dva granična prijelaza u BiH. ''Vrlo sam sretan što smo napravili prvi veliki korak i dobili političku podršku svih subjekata, ali i veoma korektan pristup hrvatske strane'', rekao je Konaković, dodajući da će novi aranžman olakšati uvoz i izvoz robe te pozitivno uticati na ekonomiju.

Francuska ulaganja

Govoreći o međunarodnoj suradnji, Konaković je izdvojio i Nacrt odluke o ratifikaciji sporazuma između Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Francuske o djelovanju Francuske razvojne agencije u BiH.

Podsjetio je da je sporazum potpisan tijekom njegove nedavne bilateralne posjete Francuska, zajedno sa šefom francuske diplomacije, te naveo da ta agencija u regiji raspolaže značajnim financijskim sredstvima.

''Otvara se ozbiljan prostor da Vlada Francuske kroz suradnju sa svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini implementira ozbiljne iznose sredstava, što je veoma važno za našu ekonomiju'', rekao je Konaković.

Biranje novog visokog predstavnika

Među važnijim točkama sjednice izdvojio je i usvajanje Nacrta odluke o ratifikaciji sporazuma za IPA 3 program za razdoblje 2025-2027, koji bi trebao omogućiti lakši pristup europskim fondovima institucijama i projektima u Bosni i Hercegovini.

Konaković se osvrnuo i na pitanje izbora novog visokog predstavnika u BiH, ocijenivši da je riječ o trenutno najvažnijoj političkoj temi u zemlji.

Kazao je da očekuje da novi visoki predstavnik bude izabran na način na koji su birani i njegovi prethodnici, odnosno kroz Vijeće za implementaciju mira (PIC), a ne putem Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN), kako to traži bivši predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik.

''To je nemoguće i nikada se neće desiti'', rekao je Konaković.

Dodao je da neće doći do poništavanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, što, prema njegovim riječima, potvrđuje puni legitimitet i legalitet Schmidtovih odluka.

Ruski stav

Konaković je kazao i da smatra da Schmidtova ostavka nije bila potrebna, navodeći da će se s njim sastati sljedećih dana.

Govoreći o budućem visokom predstavniku, rekao je da BiH treba osoba koja može zaštititi institucije države, očuvati funkcionalnost sustava i okupiti političke aktere za istim stolom. ''Slažemo se da bonske ovlasti treba koristiti što manje ili nikada, osim u ekstremnim situacijama, ali naša realnost je da takvih situacija ima previše'', rekao je Konaković.

Dodao je da novi visoki predstavnik treba imati kapacitet da razgovara sa svim akterima u regiji, uključujući Banja Luka i Srbiju, ali je kritizirao ideje da bi pri izboru trebalo voditi računa o stavovima Rusije.

''Rusija nije članica PIC-a, napustila je tu organizaciju i ne financira je. Ne vidim zašto bi se njen stav uzimao u obzir'', rekao je Konaković.

Provjere na granicama

Govoreći o europskim fondovima i financijskim aranžmanima, upozorio je da BiH zbog neispunjavanja tehničkih uvjeta i političkih blokada propušta ozbiljna sredstva, uključujući i kreditne linije koje su, kako je rekao, povoljnije od načina na koji se danas zadužuje RS.

Komentirajući uvođenje evropskog Entry/Exit sustava na granicama, Konaković je rekao da je BiH to pitanje otvorila tijekom sastanka u Bruxellesu s europskim ministrima, upozoravajući da bi kilometarske kolone mogle negativno utjecati na turistički promet prema zemljama Europske unije.

''Hrvatska neće ništa raditi samostalno, a Europska unija tek sada razumijeva da turisti neće čekati kilometarske kolone'', rekao je Konaković.

Dodao je ipak da nije optimista da će u skorije vrijeme doći do promjena ili prolongiranja sistema.