SNSD prijavljen za Opće izbore, otvoren predmet protiv sudaca zbog Dodika

Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) podnio je prijavu Središnjem izbornom povjerenstvu BiH za učešće na Općim izborima zakazanim za listopad ove godine, a ovaj dokument mogao je potpisati predsjednik stranke Milorad Dodik jer nije izvršena presuda Suda BiH kojom je od banjalučkog suda zatraženo njegovo brisanje s te pozicije.

Za Detektor iz Ureda disciplinskog tužitelja potvrđeno je kako je zbog toga formiran predmet protiv sudaca koji su odbili zahtjev Državnog suda.

Krajnji rok za podnošenje prijava za ovjeru političkih stranaka i neovisnih kandidata za učešće na Općim izborima 2026. godina, koji će biti održani u nedjelju, 4. listopada ove godine, ističe u petak u 16 sati.

Tko je potpisao prijavu?

Iz SNSD-a su za Detektor potvrdili kako su prijavu dostavili, ali nisu odgovorili tko je potpisao u ime stranke. Uobičajena procedura je da prijavu potpisuje predsjednik stranke, ali s obzirom na pravosnažnu presudu protiv Dodika i zahtjev za provođenje pravnih posljedica te presude, koja podrazumijeva njegovo brisanje iz registra kao predsjednika SNSD-a, ostaje nejasno je li upravo on potpisnik ili je ovlaštenje preneseno na drugu osobu.

Krajem rujna 2025. godine Dodik je potpisao punomoć kojom je ovlastio svog sina Igora Dodika da u njegovo ime potpisuje akte i dokumente za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske. Ovo je uslijedilo nekoliko dana prije nego je SIP BiH ovjerio SNSD za učešće na prijevremenim izborima, a prema pisanju Istrage, Dodik je tada očekivao mogućnost da SIP BiH, zbog presude Suda BiH, odbije ovjeriti SNSD, zbog čega je unaprijed prenio ovlasti za potpisivanje izborne dokumentacije.

Odgovornost za izvršenje pravnih posljedica pravosnažne presude Miloradu Dodiku mjesecima se prebacuje između pravosudnih institucija.

Iz Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća su za Detektor naveli kako su se 9. ožujka obratili Sudu BiH i Osnovnom sudu u Banja Luci sa zahtjevom za dostavljanje informacija o poduzetim aktivnostima u vezi s izvršenjem presude protiv Dodika, na koji su oba suda dogovorili.

"Informacije zaprimljene od navedenih sudova proslijeđene su Uredu disciplinskog tužitelja na razmatranje i eventualno dalje postupanje", kažu iz VSTV-a BiH.

Sud odbio provesti odluku

Na pitanje postoji li institucionalna ili zakonska praznina koja otežava provođenje pravnih posljedica pravosnažnih sudskih presuda u ovakvim slučajevima, iz VSTV-a su odgovorili kako, kao pravosudno regulatorno tijelo, nemaju ovlaštenja komentirati sudske odluke.

Iz UDT-a je za Detektor potvrđeno kako su nakon zaprimljene informacije iz VSTV-a formirali predmet, ali Ured još nije donio odluku.

Banjalučki odvjetnik Aleksandar Jokić za Detektor kaže kako je Osnovni sud u Banja Luci, kod kojeg se i vodi registar, jedini nadležan za provođenje odluke. Govoreći o mogućem razrješenju situacije, Jokić ističe da se plaši kako se nerad institucija teško može riješiti institucionalnim putem.

"Očigledno je pitanje kako prisiliti sud da izvrši odluku drugog suda. Hoće li se to postići disciplinskim ili kaznenim postupcima, to je stvar odlučnosti da se odluka provede. Čini se kako te odlučnosti nema i da ova situacija odgovara svim akterima", smatra Jokić.

Prema Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine eksplicitno je navedeno kako se "pravne posljedice osude mogu propisati samo zakonom i nastupaju po sili zakona kojim su propisane".

EU traži poštivanje presude

Iz Izaslanstva EU u BiH za Detektor ističu kako je presuda Suda BiH u predmetu protiv Dodika konačna i obavezujuća i mora se poštovati.

"Europska unija ne komentira pojedinačne sudske postupke. Očekujemo kako će se sve sudske odluke rješavati u skladu sa zakonom i putem nadležnih institucija", naveli su.

Dodik je početkom kolovoza 2025. godine pravosnažnom presudom proglašen krivim kako je svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, poduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

Osuđen je na godinu dana zatvora i izrečene su mu mjere sigurnosti zabrane vršenja dužnosti u trajanju od šest godina.

Sutkinja Sena Uzunović je u svom pismu SIP-u BiH dostavljenom 20. listopada 2025. godine, između ostalog, istakla da se prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, kao pravna posljedica osude u predmetu protiv Milorada Dodika, odnosi na "prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnom subjektu, neovisno o načinu financiranja istog".

Ona je u dopisu dodala kako političke organizacije imaju svojstvo pravne osobe, piše Detektor.