Njemački prijedlog: Balkanu mjesto promatrača u EU

Njemački kancelar Friedrich Merz predložio je da se zemljama Zapadnog Balkana dodijeli status promatrača u Europska unija, a Ukrajini status takozvane pridružene članice bez prava glasa, prenio je danas Radio Slobodna Europa.

U pismu koje je Merz poslao predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, predsjedniku Europskog vijeća Antóniju Costi, kao i predsjedavajućem EU, ciparskom predsjedniku Nikosu Christodoulidesu, ocjenjuje se da je potrebna nova dinamika za Ukrajinu, kao i za Zapadni Balkan i Moldaviju.

Predug proces

U pismu, u koje je RSE imao uvid, Merz je naveo da proces proširenja EU traje predugo i da to, prema njegovu mišljenju, razumljivo stvara frustracije među zemljama kandidatkinjama, ali i među državama članicama.

Za države Zapadnog Balkana i Moldaviju Merz predlaže razmatranje ''inovativnih rješenja'' kako bi se ubrzao njihov proces pristupanja. Između ostalog, predlaže privilegirani pristup jedinstvenom europskom tržištu i bliže veze s europskim institucijama u svakodnevnom procesu donošenja odluka, prenosi FoNet.

On u pismu govori o dodjeljivanju statusa promatrača zemljama Zapadnog Balkana u svim relevantnim institucijama EU te održavanju zajedničkih sjednica Europske komisije ili Europskog parlamenta s predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana o pitanjima koja se izravno odnose na regiju.

''Postupna integracija mogla bi se uspostaviti kroz izgradnju blokova koji bi mogli biti osnova za punu primjenu odgovarajućih područja politika, a zatim bi bila praćena povećanom podrškom u procesu provedbe pravne stečevine EU'', naveo je Merz i dodao da bi se ta institucionalna integracija mogla unaprijediti na temelju suštinskog napretka.

Približiti Ukrajinu

''Sve ovo moglo bi značajno približiti zemlje kandidatkinje nama i time potaknuti novu ambiciju za daljnje reforme potrebne za postizanje punopravnog članstva'', navodi Merz u pismu.

Prema njegovim riječima, trebalo bi čvrsto ostati pri obećanju da se zemlje Zapadnog Balkana i Moldavija mogu pridružiti EU, kako je utvrđeno Kopenhaški kriteriji i predviđeno Solunska agenda iz 2003. godine.

''Naš cilj se nije promijenio: dovršetak Europske unije uključivanjem svih zemalja kandidatkinja u Uniju'', dodao je Merz.

On je predložio da se Ukrajini odmah omogući znatno približavanje EU i njezinim ključnim institucijama, ''bez utjecaja na tekuće pregovore o pristupanju, već poticanjem i podrškom tom procesu''.

Status ''pridružene države članice'' mogao bi, između ostalog, uključivati sudjelovanje na sastancima čelnika ili ministara EU bez prava glasa, status pridruženog člana Europske komisije i Europskog parlamenta, također bez prava glasa, kao i postupnu primjenu pravne stečevine EU u skladu s napretkom Ukrajine u pregovorima o pristupanju.

Automatsko vraćanje

Merz je predložio i mehanizam automatskog vraćanja u slučaju nazadovanja u temeljnim vrijednostima EU, posebno kada je riječ o vladavini prava ili strukturnim koracima unatrag u pregovorima o pristupanju, naglasivši da prijedlog za Ukrajinu odražava specifičnu situaciju te zemlje.

Paralelno s tim, kaže Merz u pismu, Europska unija nastavila bi s redovitom procedurom pristupanja kako bi se osiguralo da i formalno pristupanje bude ostvareno što je prije moguće.

On smatra da njegovi prijedlozi ne zahtijevaju izmjene institucionalnog i pravnog okvira EU, već samo ''snažan politički sporazum''.