BiH nazaduje na putu prema EU-u, vlasti bez reakcije

Izvješće Europske komisije pokazalo je kako je Bosna i Hercegovina prema napretku na putu prema Europskoj uniji (EU) posljednja među zemljama regije. Ove godine nije samo utvrđeno kako nema napretka, nego kako zemlja nazaduje. Ključne reforme su na čekanju, dok u zemlji rastu korupcija, retorika podjela i narativi protiv Europske unije. Reakcije vlasti nema, a analitičari smatraju kako politički čelnici samo deklarativno podržavaju europski put, ali i kako bi EU mogla biti aktivnija prema BiH.

Nakon izvješća u kojem je zaključeno kako je BiH izgubila još jednu godinu na putu prema EU-u, politička javnost ostala je bez riječi, kaže BHRT.

Počev od korupcije

Politička analitičarka Tanja Topić smatra kako se ništa značajno nije promijenilo.

"Najveći navodni predvodnici europskog puta i dalje su na vlasti, poput HDZ-a, ali njihova zainteresiranost za EU samo je deklarativna i ostaje mrtvo slovo na papiru. Trojka, koja je svoju vlast temeljila na reformskom putu, također će ostati izvan tog procesa", izjavila je Topić.

Jedina reakcija bio je blag osmijeh predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto u trenutku kada joj je izvješće službeno uručeno.

A kako i očekivati više od vlasti koja, kako se navodi u izvješću, nije uspjela suzbiti široko rasprostranjenu korupciju, nego je aktivno ometala napredak?

Od 35 poglavlja izvješća, u njih 21 nije zabilježen nikakav napredak. Pravosuđe i vladavina prava, kao i u ranijim izvješćima, posebno su problematična područja.

do imovinskih kartica

Zvonimira Jakić iz Paneuropske unije BiH upozorila je na niz neriješenih pitanja.

"Više od 1,6 milijuna predmeta na prvostupanjskoj razini nije riješeno, više od 500 državnih službenika nije dostavilo svoje imovinske kartice, još nisu popunjena sva radna mjesta u Ustavnom sudu BiH, a posebno se naglašava neprovođenje presuda Europskog suda za ljudska prava", kazala je Jakić.

Osim domaćih dužnosnika, dio javnosti smatra da odgovornost za nazadovanje BiH snosi i sama Europska unija. BiH, naime, ni kandidatski status ni Reformsku agendu nije dobila na temelju ostvarenog napretka, nego zbog aktualnih geopolitičkih okolnosti.

Profesor međunarodnog prava Jasmin Hasić doveo je u pitanje način na koji europski dužnosnici pristupaju Bosni i Hercegovini.

"Teško mi je iz ove perspektive zamisliti kako gospođa Kos u Bruxellesu prenosi ono što joj se govori ovdje, u Beogradu ili Skoplju, kada su izvješća ovakva. Bila sam, rekla sam, oni neće – i to se stavi u izvješće. I što ćemo sada?", upitao je Hasić.

Iz Europske unije poručuju kako su reforme jedino mjerilo za pristupanje te da žele vjerovati kako će nova vlast donijeti promjene. Građani, međutim, nisu optimistični.

Bosnu i Hercegovinu sada očekuje razdoblje pregovora, raspodjele pozicija i definiranja programskih ciljeva. Do sljedećeg izvješća Europske komisije preostaje godinu dana, a upitno je hoće li to biti dovoljno vremena da nova vlast provede potrebne promjene.