Raguž: Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji je protuustavan iz više aspekata

Predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS) i zastupnik u Federalnom parlamentu, Slaven Raguž, gostovao je u programu N1 gdje je otvoreno govorio o sastanku tzv. ''petorke'', odnosima unutar hrvatskog političkog korpusa te oštro kritizirao rad lidera HDZ-a Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) Dragana Čovića i projekt Južne plinske interkonekcije.

Iako se nagađalo kako će stranke HDZ 1990, HRS, HNP, HDS i HSS danas službeno objaviti ime zajedničkog kandidata za Predsjedništvo BiH, Raguž je potvrdio kako je sastanak održan, ali kako su se usredotočili na programske ciljeve.

''Mi smo sjedili, nismo se bavili toliko pretjerano temom razine Predsjedništva, više smo razgovarali o finaliziranju određenih detalja oko koalicijskih i međustranačkih odnosa, oko programa. Naravno, dotaknuli smo se i razine Predsjedništva. U igri je par imena o kojima ćemo u javnost izaći u sljedećih desetak, petnaest dana. Za sad nemamo ništa više, odnosno službeno ne možemo dalje reći, jer smo se, ponavljam, fokusirali više na ove međustranačke i programske teme'', kazao je Raguž.

Profil kandidata izvan ''Petorke''

Komentirajući navode kako bi Ilija Cvitanović mogao biti kandidat, Raguž je pojasnio kako su lideri stranaka odlučili tražiti osobu izvan svojih užih krugova kako bi izbjegli optužbe za strančarenje.

''Razgovarali smo mi na temu da članovi političkih stranaka, odnosno da jedan od nas bude kandidat za člana Predsjedništva. Međutim, mi smo već u početku naših razgovora definirali određena načela koja bi definirala profil kandidata. To je da bude intelektualno kapacitiran, da bude, kako bih rekao, s iskustvom djelovanja u političkim okolnostima u Bosni i Hercegovini, ne samo u Bosni i Hercegovini i šire, i da može biti i jedan profil koji će okrupniti. Stoga smo izostavili svu nas petoricu, koliko god svi imali određeni politički kapital, kako bismo izbjegli ovo strančarenje koje smo doživjeli s druge strane od gospodina Dragana Čovića. Da tražimo kandidata koji bi mogao okupiti, da tražimo kandidata koji bi mogao biti personifikacija tog zajedništva, čega su nam puna usta u posljednjem razdoblju pred definiranje ovih izbora'', istaknuo je lider HRS-a.

On smatra kako su trenutačne okolnosti ''iznimno povoljne za izbor legitimnog predstavnika Hrvata''.

''Okolnosti su takve da vjerojatno nikada bolje okolnosti nisu bile da se može izabrati legitiman predstavnik hrvatskog naroda u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da je ogromna konkurencija u bošnjačkom političkom spektru i da ovaj kandidat koji se unaprijed kandidirao za mjesto hrvatskog člana Predsjedništva, a svoje biračko tijelo traži među bošnjačkom populacijom, nema ni približno, uvjetno rečeno, karizmu i popularnost kakvu je imao njegov prethodnik iz iste stranke Željko Komšić. Prema tome, okolnosti nikad nisu bile kvalitetnije da se definira i izabere kvalitetan kandidat za razinu Predsjedništva koji neće prespavati mandat, nego će iskoristiti sve moguće alate koje bi imao na raspolaganju na toj funkciji da se za sva vremena onemogući bilo kakvo nametanje, ne samo na razini Predsjedništva nego na svim drugim razinama'', naveo je.

O sastanku s Plenkovićem i Darijani Filipović

Raguž se osvrnuo i na nedavni sastanak s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, naglašavajući kako nije bilo izravnih pritisaka da se podrži kandidatkinja HDZ-a BiH, Darijana Filipović.

''Moram biti korektan i kazati da je gospodin Plenković vrlo korektno nastupio prema nama. Nije govorio u smislu nekih pritisaka 'hajde podržite', nego je više ispipavao teren postoji li i koja je mogućnost da ovaj blok stranaka podrži kandidata HDZ-a Bosne i Hercegovine. Vrlo jasno mu je dano do znanja da od toga nema apsolutno ništa, što je i on vrlo korektno prihvatio. Naprotiv, prihvatio je argumentaciju koju smo mu ponudili. Evo, ja sam osobno rekao, ponovio sam ovo što sam i vama rekao u prethodnom pitanju, da okolnosti nikada nisu bile kvalitetnije. Stoga se morao naći jedan vid dijaloga unutar hrvatskog političkog korpusa, jer je to naša odgovornost, da se nađe jedan kandidat koji bi mogao biti personifikacija tog zajedništva. A ova kandidatkinja koju je istaknuo HDZ Bosne i Hercegovine, ili korektnije rečeno Dragan Čović, jednostavno to nije'', poručio je Raguž i dodao:

''Tri mandata su provedena na najvišim parlamentarnim razinama u Bosni i Hercegovini, da se ne može kazati da je nešto napravljeno i da postoji taj kapacitet i taj nekakav politički kapital koji bi mogao motivirati, pogotovo ove ljude, ovu populaciju koja ne izlazi na izbore, da ih motivira da se povuče dalje. A kamoli da motivira nas, uvjetno rečeno ne-HDZ-ovske stranke, da podrže tog kandidata.''

Oštro je odgovorio i na pohvale Dragana Čovića o kapacitetima njegove kandidatkinje.

''Naravno da će Dragan Čović svoju kandidatkinju hvaliti na sva zvona i da ima te odgovore. Samo gdje su ti odgovori bili do sada? Jesmo li mi pali? Pa evo, i vi i ja smo pali na tu njihovu foru da sad razgovaramo o kandidatu za člana Predsjedništva, a ne razgovaramo o onome što je u životu puno važnije, a to je što se radilo u protekle četiri godine ovog mandata. Evo, neću se samo referirati na kandidatkinju. Dakle, nitko ne razgovara što je radilo Vijeće ministara, čime se može pohvaliti Vijeće ministara u proteklom mandatu, čime se može pohvaliti Vlada Federacije i sve kantonalne vlade u proteklom mandatu. Dakle, situacija socioekonomska nikada nije bila lošija. Mi ćemo vjerojatno završiti na sivoj listi Manivala, što će se odraziti na privatne živote svakog onoga tko ima tu privilegiju živjeti u Bosni i Hercegovini.''

Postavio je i javno pitanje lideru HDZ-a BiH: ''On je bio član Predsjedništva, imali smo i Željka Komšića. Hajmo napraviti poređenje – što je Hrvatima bilo bolje nakon mandata Dragana Čovića, a da nam je sada lošije nakon mandata Željka Komšića?''

''Čović je privatizirao politiku Hrvata''

Raguž smatra kako do izmjena Izbornog zakona neće doći i da Čović tu temu zloporabljuje desetljećima.

''Naravno da neće doći do izmjena Izbornog zakona. I izmjene Izbornog zakona su tematika s kojom gospodin Čović izlazi na praktično sve izbore zadnjih, evo, više od dvije decenije. Dakle, on više od dvije decenije govori o izmjenama Izbornog zakona i kako su ovo zadnji izbori koji će biti provedeni na način da moramo strepiti hoće li nam netko nametnuti naše predstavnike, ne samo na razini Predsjedništva nego i na svim drugim razinama. Svi zaboravljamo Dom naroda, a zaboravljamo da su i on i njegova stranka imali sve alate i instrumente u svojim rukama da se do tih izmjena dođe. Dakle, ta retorika je možda mogla proći na prošlom izbornom ciklusu, ali u ovom više neće. Jer ono što ja često govorim – netko me može jednom napraviti budalom, ali ako me drugi put ili čak treći put napraviš budalom, onda nije do te druge osobe, nego do mene'', mišljenja je Raguž.

Dodao je kako Čović pokazuje ''političku krajnju nezrelost''.

''On smatra da treba privatizirati sve u sferi politike Hrvata u Bosni i Hercegovini. Jednostavno, to ne smije i neće ići tako.''

Južna plinska interkonekcija – ''Viaduct 2''?

Posebno skeptičan Raguž bio je prema projektu Južne plinske interkonekcije. Na pitanje hoće li se uspjeti riješiti ''krupna'' pitanja koja se nalaze pred ovim projektom te hoće li on uspjeti zaživjeti primjerice do 2029. ili 2030. godine, Raguž je odgovorio:

''Dakle, kratko i jasno – ne. Ali ne vidim tu problem po pitanju državne imovine, jer postoje pravni lijekovi i pravni načini kako zaobići problematiku državne imovine, što smo vidjeli, na kraju krajeva, kada se gradio Koridor 5C. Ja ovdje vidim problematiku iz više razina, što sam i u svojoj raspravi u parlamentu govorio, a to je da je ovaj zakon, kojeg smo usvojili u oba doma, jednostavno protuustavan iz više aspekata. Vi sada imate situaciju da smo izglasali zakon o južnoj plinskoj interkonekciji gdje praktično diktiramo svim jedinicama lokalne samouprave kroz koje bi trebala proći da moraju podrediti sve ovome projektu bez ikakvog interesa.''

Upozorio je i na ekološke i pravne propuste.

''Imate situaciju da su dodane pojedine jedinice lokalne samouprave – Tuzla, Kladanj, Čapljina i druge – bez studije utjecaja na okoliš. To je europska norma. Stoga se ja bojim da krajnji cilj nije Južna plinska interkonekcija, nego arbitraža. Bojim se, nadam se da griješim, ali ovo će vrlo vjerojatno biti 'Viaduct 2', pogotovo ako uzmemo rokove koje je resorni ministar Vedran Lakić spominjao. Rokovi su neizvedivi. Govorilo se o godinu i sedam mjeseci za realizaciju projekta, što je nemoguće. Završit ćemo u arbitražnom procesu gdje će stvarni ciljevi isplivati.''

Na kraju se osvrnuo i na ulogu OHR-a i situaciju s BHRT-om, ističući kako Christian Schmidt s pravom ostaje po strani.

''Ljudi u Domu naroda BiH blokiraju rad i ništa ne rade, a dobro su plaćeni, i sada očekuju da Schmidt rješava njihov posao. Što se tiče BHRT-a, mislim da neće reagirati, jer nisu iskorišteni svi pravni mehanizmi. Postoje sudski i drugi pravni načini da se riješi dug, prvenstveno RTRS-a prema BHRT-u'', zaključio je Raguž.

BONUS VIDEO