Nastavi li gorivo rasti, sve će poskupjeti

Rast cijena goriva u Bosni i Hercegovini pokrenuo je lančanu reakciju poskupljenja, zbog čega građani sve teže podmiruju osnovne životne troškove, dok se istodobno produbljuje pritisak na poljoprivredni sektor i proizvodnju hrane.

Val poskupljenja bez kraja

Građani gotovo svakodnevno svjedoče novim cijenama, a poljoprivrednici upozoravaju kako rast troškova još nije dosegnuo vrhunac. Predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo istaknuo je kako su ulazni troškovi u poljoprivredi već znatno porasli.

''Inputi u poljoprivredi za ovu sjetvu poskupjeli su između 50 i 60 posto, a očekuje se dodatni rast, posebno kada je riječ o gnojivu i gorivu. U konačnici možemo računati na povećanje cijena i do 70 posto na jesen", navodi Bićo.

Slične procjene iznose i sami proizvođači, upozoravajući kako će skupa proizvodnja neminovno dovesti do viših cijena hrane. Poljoprivrednik iz Janje Mustafa Gradaščević naglasio je kako će ova godina biti iznimno zahtjevna.

''Ova proizvodna godina bit će izuzetno skupa, što će automatski povući i rast cijena hrane. Poručio bih građanima, ako imaju 100 do 200 kvadrata zemlje, neka zasiju osnovne kulture jer se ne zna što nas očekuje'',navodi Bićo.

Pritisak na sektor hrane

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić potvrdio je kako se radi o jednoj od najtežih kriza koja posebno pogađa prehrambeni sektor, ali je izrazio očekivanje kako će se razina proizvodnje ipak zadržati.

''Naši su poljoprivrednici naučili na krize i vjerujem da ćemo zadržati postojeću razinu proizvodnje, ako je ne uspijemo unaprijediti. Država mora odraditi svoj dio posla. Vlada Federacije zadužila je ministarstva energetike, trgovine i poljoprivrede da pronađu način kako poljoprivrednicima dodijeliti oko dva i pol milijuna litara goriva iz naftnih terminala", rekao je Hrnjić.

Je li poskupljenje opravdano?

Ekonomisti upozoravaju kako dio poskupljenja nije opravdan, već rezultat tržišnih manipulacija u uvjetima nestabilnosti. Ekonomist Željko Rička smatra kako se globalna situacija često koristi kao izgovor za povećanje cijena.

''Ima mnogo neopravdanih povećanja cijena pod obrazloženjem globalnih poremećaja i situacije oko Hormuškog tjesnaca. Država mora izraditi jasan strateški plan kako reagirati u ovakvim okolnostima", ističe Rička.

Sociolog Srđan Vukadinović ocijenio je kako institucije nisu adekvatno reagirale na rast cijena.

''Djelovanje državnih organa BiH palo je na ispitu. Oni ne razmišljaju dovoljno o građanima, a BiH je jedina država u regiji koja nije poduzela konkretne mjere. Rješenja postoje, poput smanjenja trošarina ili PDV-a", upozorava Rička. 

Sugovornici ističu kako je nužno uspostaviti jasnu ekonomsku politiku i aktivirati mehanizme koji će ublažiti posljedice globalnih poremećaja na domaće tržište. 

Više u prilogu BHRT-a.