Prosječna neto plaća u Bosni i Hercegovini u srpnju 2025. iznosila je 1.601 KM, što je za dva posto više nego u lipnju, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. Realno povećanje iznosilo je 1,8%. U odnosu na isti mjesec prošle godine, prosječna plaća nominalno je viša za 14,8%, a realno za 9,5%.
Međutim, rast plaća i dalje ne prati rast troškova života. Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, potrošačka košarica u srpnju iznosila je 3.202,70 KM, a u kolovozu 3.541,80 KM, što predstavlja povećanje od 10,59%.
Drugim riječima, prosječna plaća pokriva tek oko 45,2% mjesečnih troškova potrošačke košarice. Da bi pratila njezin rast iz kolovoza, plaća bi morala porasti za 121%. Za pristojan život, uključujući štednju i nepredviđene troškove, trebala bi iznositi nešto više od 4.000 KM, što bi značilo rast od 165,4%. Inflacija od 4,8% dodatno umanjuje realni standard građana, piše eKapija.
Prema podacima za drugi kvartal 2025., radnu snagu činilo je 1,405 milijuna osoba, od čega je 1,221 milijun (86,9%) zaposlenih, dok je 184 tisuće (13,1%) nezaposlenih. U odnosu na prethodni kvartal, broj zaposlenih povećan je za 0,7%, a broj nezaposlenih smanjen za 1,8%.
Stopa aktivnosti iznosila je 48,9%, stopa zaposlenosti 42,5%, stopa nezaposlenosti 13,1%, dok je stopa neaktivnosti bila visokih 51,1%. To znači da više od polovice građana BiH nije ekonomski angažirano – ne rade niti traže posao.
Posebno je izražen spolni disbalans, budući da žene čine 39,5% radne snage i bilježe znatno višu stopu neaktivnosti u odnosu na muškarce.
Najviše radno aktivnih osoba pripada dobnoj skupini od 25 do 49 godina (66,5%), dok mladi od 15 do 24 godine čine tek 5,9%. To ukazuje na starenje radne snage i slab ulazak mladih na tržište rada.
Obrazovna struktura radne snage pokazuje da 69,1% osoba ima završenu srednju školu, 21,8% višu školu, fakultet, magisterij ili doktorat, dok 9,1% ima završenu osnovnu školu ili niže obrazovanje. Među nezaposlenima dominiraju osobe sa srednjom školom (69,9%).
Najviše zaposlenih radi u uslužnim djelatnostima (59,4%), zatim u industriji i građevinarstvu (33,2%), dok se 7,3% odnosi na poljoprivredu, šumarstvo i ribolov.
Iako nominalna plaća raste, realna kupovna moć građana pada, a problemi poput inflacije, visoke neaktivnosti i demografskih izazova sve više opterećuju ekonomski sustav Bosne i Hercegovine.
