Koliko nas košta besplatno zdravstvo u BiH?

U Bosni i Hercegovini, iako je zdravstveno osiguranje obavezno i pokriva određeni dio troškova za lijekove, mnogi građani i dalje snose značajne osobne izdatke. To je posebno izraženo kod lijekova koji nisu na listama koje financiraju fondovi zdravstvenog osiguranja, kao i kod dodataka prehrani i vitamina koji gotovo nikada nisu pokriveni, piše Raport.

Ne zaboravite novčanik

Troškovi lijekova i dodataka predstavljaju velik financijski teret, naročito za osobe s kroničnim bolestima koje zahtijevaju dugotrajnu terapiju. S obzirom na relativno niske prosječne plaće, ljudi se često moraju odricati drugih životnih potreba kako bi osigurali potrebne lijekove.

Neujednačenost u sustavu dodatno pogoršava situaciju. Različiti entiteti i županije imaju različite liste lijekova i pravila, pa se pacijenti u nekim dijelovima zemlje suočavaju s otežanim pristupom adekvatnoj terapiji. Također, suplementi i vitamini, koji su često neophodni za potpuni oporavak ili podršku organizmu, nisu financirani iz osiguranja, pa pacijenti te troškove snose iz vlastitog džepa.

Neki pacijenti dižu kredite

Posljedice ovog sustava su ozbiljne – neki pacijenti odustaju od terapije zbog visokih cijena, što može dovesti do pogoršanja zdravstvenog stanja. Obitelji se često zadužuju ili smanjuju druge troškove kako bi platili nužne lijekove, a u pojedinim slučajevima oslanjaju se na humanitarne organizacije ili donacije.

Sustav zdravstvenog osiguranja, iako ključan, ne uspijeva u potpunosti pratiti rast cijena lijekova niti osigurati dostupnost svih potrebnih terapija na vrijeme. Problemi s listama čekanja, birokracijom i kašnjenjima u nabavi lijekova dodatno otežavaju situaciju.

Zaključno, iako zdravstveno osiguranje pruža osnovnu zaštitu, troškovi lijekova i dodataka predstavljaju ozbiljan ekonomski problem za mnoge građane BiH, koji utječe i na njihov životni standard i na kvalitetu zdravstvene zaštite u zemlji.

Glas pacijenata: "Najveći teret pada na nas"

Alma Stefanišin, predsjednica Udruženja Snaga, naglašava da pacijenti nisu dovoljno zaštićeni.

"Kao pacijenti u Bosni i Hercegovini, svakodnevno osjećamo da nas sustav zdravstvenog osiguranja ne štiti dovoljno od osobnih troškova. Na papiru postoje liste lijekova, refundacije i različiti mehanizmi, ali u stvarnosti to ne znači da smo zaštićeni. Lijekovi s lista često nedostaju, moderne terapije se uopće ne nalaze u sustavu, a procedure za refundaciju su složene i pokrivaju tek dio troškova. Na kraju, najveći teret ponovo pada na pacijenta i njegovu obitelj. Poseban problem je što se prava pacijenata razlikuju od županije do županije. U jednoj županiji lijek može biti besplatan, dok u drugoj pacijent mora sam snositi cijeli trošak. Tako se pravo na liječenje pretvara u privilegiju koja ovisi o adresi stanovanja i platežnoj moći. To je nepravedno i diskriminirajuće", kazala je Stefanišin.

Poseban teret, dodaje, imaju kronični bolesnici.

Na udaru kronični bolesnici

"Za kronične bolesnike, a naročito nas s reumatološkim bolestima, ovo predstavlja ogroman udarac. Biološke terapije i drugi suvremeni lijekovi, koji mogu značiti razliku između invaliditeta i normalnog života, kod nas se teško ili nikako ne mogu dobiti na teret osiguranja. Čak i kada se uvrste na listu, često postoje liste čekanja ili ograničene kvote koje mnoge ostavljaju bez pravovremene terapije. Moram pohvaliti poduhvat ZZOKS-a koji je omogućio 'poseban program' liječenja reumatoloških pacijenata i osigurao da se 250 pacijenata liječi suvremenom terapijom. Ostale županije imaju mali broj dostupnih terapija (što nije dovoljno), a najveći problem za sada predstavlja Središnja Bosna, koja do sada nije odobrila biološku terapiju oboljelima. Naš glas nije samo glas reumatoloških pacijenata – to je glas svih oboljelih u Federaciji BiH koji svakodnevno plaćaju visoku cijenu nedostatka sustavnih rješenja. Tražimo jednak, pravedan i dostupan zdravstveni sustav koji će nas stvarno štititi od osobnih troškova i koji će omogućiti da pravo na zdravlje bude jednako za sve, a ne samo za privilegirane", naglasila je Stefanišin za Raport.

Stručnjaci upozoravaju: Stanje je neodrživo

Bosna i Hercegovina formalno ima javni zdravstveni sustav koji bi trebao biti dostupan svim građanima, ali praksa često pokazuje drukčiju sliku.

Iako većina zaposlenih redovno uplaćuje doprinose za zdravstvo, liječenje u praksi nerijetko postaje ozbiljan financijski teret. Pregled kod specijalista u privatnoj ordinaciji košta između 50 i 100 KM, dok snimanja poput CT-a ili magnetne rezonance dosežu i do 500 KM ako se rade privatno, zbog višemjesečnih čekanja u javnom zdravstvu.

Kronični bolesnici nerijetko mjesečno izdvajaju stotine KM za lijekove koji nisu pokriveni osnovnom listom.

40% plaćaju iz vlastitog džepa

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, građani BiH iz vlastitog džepa plaćaju oko 40 posto ukupnih zdravstvenih troškova, što je znatno više nego u većini europskih zemalja. Iako formalno osigurani, građani praktično financiraju gotovo polovinu troškova liječenja. Dugi redovi i spori termini u domovima zdravlja i bolnicama glavni su razlozi zbog kojih se sve više ljudi odlučuje za privatne klinike.

Stručnjaci upozoravaju da je stanje neodrživo i da su nužne hitne reforme. Digitalizacija zdravstvenog sustava, veća transparentnost u trošenju javnog novca, kontrola cijena lijekova i jačanje primarne zdravstvene zaštite samo su neki od prijedloga koji se već godinama ponavljaju – ali bez konkretne realizacije.