Plućna kuga na pragu: Što znamo i koliki je rizik za Europu?

Zaposlenica instituta za suzbijanje kuge u Irkutsku u Rusiji preminula je nakon što se u laboratoriju razbila epruveta, izvijestili su regionalni mediji pozivajući se na neimenovane izvore bliske sigurnosnim službama u toj regiji.

Ruske vlasti priopćile su kako nisu pronašle dokaze kako je njezina bolest uzrokovana nekim od patogena s kojima je radila. Ipak, slučaj je izazvao zabrinutost u Rusiji nakon nepotvrđenih medijskih izvješća prema kojima je možda preminula od plućne kuge, rjeđeg, ali teškog oblika kuge koji se može širiti s čovjeka na čovjeka.

Stroga karantena

Ruski mediji izvijestili su kako se oko 200 osoba koje su bile u kontaktu s preminulom zaposlenicom nalazi pod strogim liječničkim nadzorom te je nekoliko bolnica u regiji zatvoreno i stavljeno u karantenu.

"Budući je do zaraze došlo u laboratoriju, koji je vjerojatno dobro dezinficiran, te ljudi brzo stavljeni u karantenu, vrlo je malo vjerojatno kako će se bolest dalje širiti. Stoga, iako je zarazna, malo je vjerojatno kako će imati priliku za širenje", rekla je Alice Hughes, profesorica znanosti o očuvanju prirode na Sveučilištu u Melbourneu, u komentaru za Science Media Centre.

Što kažu europske vlasti

Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) priopćio je Euronewsu kako "pomno prati situaciju" i u kontaktu je sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.

"Upoznati smo sa slučajem upale pluća nepoznatog podrijetla u istočnoj Rusiji za koji se sumnja kako je riječ o kugi. Ta sumnja još nije potvrđena", naveo je glasnogovornik u pisanom priopćenju.

Dodao je kako, na temelju trenutačno dostupnih ograničenih informacija, nema izvješća o sekundarnim slučajevima ni o kontinuiranom prijenosu s čovjeka na čovjeka. Također je istaknuo kako je promet između Irkutska i zemalja Europske unije i Europskog gospodarskog prostora "vrlo slab", "osobito trenutačno zbog ruskog rata protiv Ukrajine".

Kuga u Europi nije zabilježena više od 50 godina, no slučajevi među ljudima prijavljuju se u Africi, posebno u Demokratskoj Republici Kongo i na Madagaskaru.

Što stručnjaci kažu o riziku?

Iako su informacije o sumnjivom slučaju u Rusiji vrlo ograničene, stručnjaci ističu kako sporadični slučajevi plućne kuge nisu rijetkost.

"Kuga nije bolest koja pripada povijesti", rekla je Zania Stamataki, izvanredna profesorica virusne imunologije na Sveučilištu u Birminghamu, u komentaru za Science Media Centre.

"Ona je i dalje endemska među populacijama glodavaca diljem Afrike, Azije i Amerika, a slučajevi među ljudima pojavljuju se svake godine, uključujući i epidemije plućnog oblika."

Prema riječima Brendana Wrena, profesora mikrobne patogeneze na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu, "ne bi trebalo biti previše razloga za zabrinutost jer je prijenos bakterije Yersinia pestis među ljudima općenito slab".

Što je plućna kuga?

Plućna kuga nastaje kada kuga, zarazna bolest uzrokovana bakterijom, zahvati pluća.

Plućna kuga najteži je oblik bolesti i jedini oblik kuge koji se može prenositi s čovjeka na čovjeka. Ako se ne liječi, stopa smrtnosti iznosi između 30 i 100 posto.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), riječ je o posebno zaraznoj bolesti koja može izazvati teške epidemije prijenosom respiratornim česticama među ljudima. Međutim, izgledi za oporavak visoki su ako se bolest na vrijeme otkrije i liječi.

Razdoblje inkubacije može trajati samo 24 sata, a svaka zaražena osoba može prenijeti bolest drugima putem respiratornih čestica.

Koji su simptomi?

Plućna kuga razvija se kada se bakterije prošire na pluća osobe koja ima neliječenu bubonsku ili septikemijsku kugu ili kada osoba udahne zarazne kapljice koje iskašljava zaražena osoba ili životinja.

Simptomi se obično pojavljuju jedan do tri dana nakon zaraze. Uključuju teške respiratorne tegobe poput otežanog disanja i kašlja, često uz krvavi ili vodenasti sekret.

Kako se liječi?

Ako se ne liječi, plućna kuga može vrlo brzo završiti smrću. Rana dijagnoza i liječenje ključni su za preživljavanje i smanjenje rizika od komplikacija.

Uobičajeni antibiotici koji se koriste protiv enterobakterija mogu učinkovito izliječiti bolest ako se primijene na vrijeme.

"Kuga je ozbiljna zarazna bolest. Međutim, može se dijagnosticirati i liječiti antibioticima koji su lako dostupni u Europi", istaknuo je glasnogovornik ECDC-a.

U slučajevima plućne kuge pacijente treba izolirati, a njihove kontakte identificirati, pratiti i liječiti, navodi ECDC na svojim internetskim stranicama.

Postoje li cjepiva?

WHO ne preporučuje cijepljenje osim za skupine s visokim rizikom, poput laboratorijskog osoblja koje je stalno izloženo mogućnosti zaraze i zdravstvenih djelatnika.

Budući je kuga među ljudima rijetka u većini dijelova svijeta, javnozdravstvene institucije ne smatraju potrebnim cijepiti osobe osim onih koje su izložene posebno visokom riziku.