WHO preporučuje lijekove za mršavljenje u liječenju gojaznosti kod odraslih
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u nacrtu novih smjernica preporučila je upotrebu lijekova za mršavljenje u liječenju gojaznosti kod odraslih, naglašavajući da zemlje trebaju ovu bolest tretirati kao kronično stanje, a ne samo kao pitanje životnog stila.
Stručni komitet WHO-a zaključio je da popularni GLP-1 lijekovi, koje su prvobitno razvile farmaceutske kompanije Novo Nordisk i Eli Lilly, predstavljaju dio rješenja za dugoročno liječenje gojaznosti kod pacijenata s indeksom tjelesne mase (BMI) 30 ili višim. Preporuka uključuje i savjetovanje o promjeni načina života i ponašanja.
Gojaznost kao kronična bolest
U nacrtu smjernica, koji je objavljen online i otvoren za javne konzultacije do 27. rujna, WHO je upozorio da se pristup gojaznosti često temelji na zastarjelim stavovima prema kojima je riječ isključivo o problemu životnog stila.
Organizacija je istakla da se radi o “kroničnoj, progresivnoj i povratnoj bolesti” koja pogađa više od milijardu ljudi širom svijeta, u zemljama visokog i niskog dohotka, te doprinosi milijunima sprječivih smrti godišnje.
Preporuka korištenja lijekova u liječenju gojaznosti prvi je takav potez WHO-a i smatra se ključnim korakom ka uspostavljanju globalnih standarda zdravstvene njege. Paralelno se razvijaju i posebne smjernice za liječenje djece i adolescenata.
Ograničenja i dostupnost lijekova
Iako se nacrt novih preporuka odnosi samo na odrasle s BMI-jem iznad 30, u pojedinim visokorazvijenim zemljama poput Sjedinjenih Američkih Država lijekovi se preporučuju i osobama s BMI-jem od 27 do 30, ako imaju najmanje jedno zdravstveno stanje povezano s težinom.
Ranije ovog mjeseca WHO se ipak nije odlučio da lijekove uvrsti na listu esencijalnih lijekova za liječenje gojaznosti, katalog lijekova koji bi trebao biti dostupan u svim funkcionalnim zdravstvenim sistemima. Oni su na toj listi priznati samo za pacijente s tipom 2 dijabetesa, u kombinaciji s drugim zdravstvenim problemima.
Organizacija je naglasila da visoke cijene lijekova ozbiljno ograničavaju njihovu dostupnost u zemljama niskog i srednjeg dohotka, zbog čega je od posebne važnosti precizno određivanje grupa pacijenata koje će od ovih terapija imati najviše koristi, prenosi Reuters.
