Bez zadruga neće biti moguć ni bilo kakav razgovor o ulasku BiH u Europsku uniju, a toga bi trebali biti svjesni i političari na svim razinama vlasti.
Ovo je samo jedan od zaključaka tijekom susreta predstavnika Zadružnog saveza Federacije i sedam članova ovog saveza iz Tuzlanske županije. Ovom prilikom predstavljeni su zadaci Federalnog zadružnog saveza, zadruga iz TŽ i načini podrške županijskih vlasti poljoprivrednom sektoru.
Zadrugarstvo u BiH koje ima tradiciju dugu 107 godina mora definirati način kako da lakše usvoji procedure EU. To se prije svega odnosi na primjenu mjera, kao i certificiranje sustava kontrole poljoprivredne proizvodnje.
''Naši poljoprivrednici proizvode bez ikakvih standarda i kontrole. Govorim o HCCP-u, Global GAP-u. Sustav se mora urediti da bi mogao funkcionirati na zakonskoj osnovi. Europska unija ne traži ništa više nego da se „uredi dvorište“ tako što ćemo uvesti i kontrolirati mjere“, kaže za FENU Nagib Hadžić, predsjednik Zadružnog saveza BiH.
U Europskoj uniji djeluje oko 300.000 zadruga koje osiguravaju oko 4,8 milijuna radnih mjesta. U sređenom zadrugarstvu, čemu se teži u našoj državi, poljoprivrednik u okviru zadruge dolazi u prvi plan. On nije samo suvlasnik, nego i član udruženja s kojim zajednički djeluje na tržištu.
''Poljoprivrednik u zadruzi može jeftinije doći do repromaterijala, svoje proizvode prodati po većoj cijeni i na pravom mjestu. Zadruge će u TŽ naparviti pozitivnu poslovnu klimu tako što ćemo izbjeći nakupce. Sve poljoprivrednike ćemo dovesti u legalitet da mogu ostavariti socijalna prava i zasluženu mirovinu nakon 65 godine života, a ne da dobiju samo prihod“, kaže Edin Ajanović, ministar poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva u Vladi TŽ.
Treba shvatiti i u strategije razvoja ugraditi zadrugarstvo kao nositelj razvoja pojoprivrede u zemlji.