Hrvatska predvodi eurozonu po inflaciji

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u ožujku su u odnosu na ožujak 2025. godine u prosjeku više za 4,8 posto, dok su u odnosu na veljaču više za 1,4 posto, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku, dok podaci Eurostata pokazuju kako je Hrvatska u ožujku imala najveću inflaciju u eurozoni.

Rast inflacije i utjecaj cijena energije

Značajan je skok međugodišnje stope inflacije u odnosu na veljaču, kada je iznosila 3,8 posto, te siječanj 3,4 i prosinac 3,3 posto.

Na rast cijena dominantno su utjecale cijene energije.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, energija je u ožujku poskupjela za 11,3 posto, usluge za 7,8 posto, a hrana, piće i duhan za 3,9 posto. Industrijski neprehrambeni proizvodi pojeftinili su za 0,6 posto, prenosi Hina.

Na mjesečnoj razini, energija je poskupjela za pet posto, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije za 1,5 posto, usluge za 0,7 posto te hrana, piće i duhan za 0,1 posto.

Hrvatska na vrhu eurozone

Prema podacima Eurostata, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u ožujku 2026. u odnosu na ožujak 2025. na godišnjoj razini u prosjeku su više za 4,7 posto, dok su u odnosu na veljaču više za 1,2 posto.

Eurostatove tablice pokazuju kako je Hrvatska u ožujku imala najvišu stopu inflacije u eurozoni, a nakon nje slijedi Litva s 4,5 posto.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena za ožujak 2026. bit će objavljeni 16. travnja.