Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) procjenjuje da je ekonomski rast u zemlji krajem 2025. godine ostao umjeren, bez značajnijeg ubrzanja na početku ove godine, dok se očekuje rast inflacije uz izražene rizike iz međunarodnog okruženja.
Po procjenama CBBiH, godišnji rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosio je 2,1 posto, što je na razini ranije procjene iz prosinca.
Na godišnjoj razini, rast BDP-a za 2025. godinu procijenjen je na 1,9 posto, što je gotovo identično projekcijama iz jesenjeg kruga srednjoročnih makroekonomskih prognoza.
Ekonomska aktivnost u završnici 2025. godine bila je prije svega oslonjena na domaću potrošnju, što se odrazilo kroz rast trgovine i uslužnih djelatnosti. Istovremeno, industrijska proizvodnja nastavila je bilježiti pad na godišnjoj razini, što ukazuje na slabosti u realnom sektoru, posebno pod utjecajem vanjskih faktora.
Podaci visoke frekvencije za početak 2026. godine ne ukazuju na značajnije ubrzanje ekonomskih aktivnosti. Preliminarna procjena rasta realnog BDP-a za prvi kvartal 2026. godine iznosi također 2,1 posto.
Rast je dominantno generiran u sektoru usluga, dok je doprinos prerađivačke industrije i dalje ograničen zbog slabe vanjske tražnje i povećanih troškova proizvodnje.
Iz Centralne banke navode da su kratkoročni izgledi za ekonomiju relativno stabilni, ali upozoravaju da bi u sljedećim kvartalima moglo doći do jačanja negativnih rizika, prije svega iz međunarodnog okruženja. Zbog toga nije isključena mogućnost revizije projekcija ekonomskog rasta za 2026. godinu naniže u sljedećim krugovima procjena.
Kada je riječ o inflaciji, procjenjuje se da je ukupna inflacija u prvom kvartalu 2026. godine iznosila 3,5 posto, dok je temeljna inflacija dosegnula 4,2 posto. U prva dva mjeseca godine već su zabilježene slične stope, što potvrđuje nastavak prisutnih inflatornih pritisaka u domaćoj ekonomiji.
U odnosu na prethodne procjene, ukupna inflacija je blago revidirana naniže, prvenstveno zbog slabijeg efekta rasta cijena hrane nego što se ranije očekivalo. Ipak, domaći inflatorni pritisci i dalje su izraženi, posebno u pojedinim kategorijama potrošnje.
Značajan rast cijena zabilježen je u segmentu stanovanja, energije i komunalnih usluga, gdje su cijene u prva dva mjeseca godine porasle za 7,7 posto, uz trend intenziviranja rasta još od kraja 2025. godine. S druge strane, cijene odjeće i obuće i dalje djeluju deflatorno na ukupnu inflaciju, bilježeći pad i na godišnjoj razini i na početku 2026. godine.
Za drugi kvartal 2026. godine CBBiH očekuje ubrzanje inflacije, pri čemu bi ukupna inflacija mogla porasti na oko 3,9 posto, dok bi temeljna inflacija mogla ostati na približno istoj razini od 4,2 posto.
Ovakva kretanja povezuju se prije svega s rastom cijena energenata i njihovim prelijevanjem na ostale sektore ekonomije.
Na osnovu kvartalnih procjena, ukupna inflacija u prvoj polovini 2026. godine mogla bi iznositi oko 3,7 posto, dok bi temeljna inflacija ostala na razini od oko 4,2 posto.
Iz Centralne banke posebno ističu da postoji značajan rizik da inflacija bude revidirana naviše već u sljedećem krugu procjena. Kao ključni faktori izdvajaju se globalna kretanja, naročito rast cijena energenata, kao i moguće dodatno prelijevanje tih troškova na cijene robe i usluga u zemlji.
Rizici po ekonomski rast i inflaciju dodatno su pojačani geopolitičkim dešavanjima, uključujući sukobe na Bliskom istoku. Ovi događaji utiču na rast cijena energenata, povećavaju volatilnost financijskih tržišta i stvaraju poremećaje u globalnim lancima opskrbe, što se posredno odražava i na ekonomiju BiH.
Dodatni pritisci dolaze i iz eurozone, gdje su najnovije projekcije Evropske centralne banke pokazale pogoršanje ekonomskih izgleda. Inflacija u eurozoni za 2026. godinu revidirana je naviše, dok su projekcije ekonomskog rasta smanjene, što ukazuje na slabiju ekonomsku aktivnost i nepovoljnije vanjsko okruženje za BiH.
Takva kretanja predstavljaju važan kanal prijenosa rizika na domaću ekonomiju, s obzirom na snažnu povezanost BiH s tržištem Europske unije, posebno u segmentima trgovine i investicija.
Iz Centralne banke navode da su u ovom krugu procjena pretpostavili umjeren rast nominalnih plaća, bez značajnijih kratkoročnih pritisaka na inflaciju iz tog segmenta.
Ipak, ukupni izgledi ostaju neizvjesni, a dalji razvoj situacije zavisit će u velikoj mjeri od međunarodnih ekonomskih i političkih okolnosti, priopćeno je iz Centralne banke BiH.
