Zastupnici: Državna imovina rješava se zakonom u PSBiH

Zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ocijenili su kako zakon o državnoj imovini treba donijeti Parlamentarna skupština BiH, pri čemu su u izjavama za Fenu istaknuli kako je pitanje Južne interkonekcije dodatno otvorilo potrebu njegova hitnog usvajanja.

Ključni zakon za budućnost

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović izjavio je kako je zakon o Južnoj interkonekciji potvrda da je pitanje državne imovine jedno od ključnih pitanja budućnosti i razvoja Bosne i Hercegovine.

"Stoga je toliki otpor od antibosanskih snaga da se zakon o državnoj imovini ne usvoji, jer umjesto da nacionalne resurse BiH stavimo u funkciju razvoja države, oni žele zadržati dominaciju nad raspolaganjem resursima naše domovine, a za račun naših susjednih država", kazao je Mehmedović.

Dodao je kako izmjene i dopune zakona o Južnoj interkonekciji, koje predlaže Vlada Federacije BiH, treba ozbiljno razmotriti "jer se u članku 7. kriju velike zamke u raspolaganju i korištenju državne imovine, što svakako treba biti predmetom upravo državnog zakona po ovom pitanju, jer se u cilju operativnijeg pristupa pogoduje upravo onima koji nemaju baš iskrene namjere prema našoj domovini".

"Siguran sam da će pitanje ovog zakona uskoro biti na dnevnom redu državnih institucija, kakav god ishod bio. I visoki predstavnik sada ozbiljno razmišlja o ovom pitanju, jer sve može zaustaviti Ustavni sud BiH ako se precizno ne definiraju svi elementi u predmetnom zakonu", kazao je Mehmedović za Fenu.

Dva modela rješenja

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Predrag Kojović iz Naše stranke kazao je kako mu je drago da se većina političkih aktera slaže da je Parlamentarna skupština BiH nadležna donijeti zakon o državnoj imovini.

"Kakav će njegov sadržaj biti, to će biti rezultat političkih razgovora, pregovora itd. Dosta je dominantan princip da sve pripada, u smislu vlasništva, državi BiH u skladu s odlukom Ustavnog suda. Dakle, imate jedan model. Imate drugi model koji je najčešće prisutan u Europi, gdje je na neki način ta imovina podijeljena po različitim principima", naveo je Kojović.

Po njegovim riječima, postoji jedan prijedlog koji je u Parlamentarnoj skupštini uputio sadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović, ali Kojović kaže kako se o njemu nije puno razgovaralo.

"Međutim, sasvim je izvjesno da je Amerika jako zainteresirana riješiti ovo pitanje. Zemlje Kvinte su se uključile, one bi željele da u ovoj godini riješe to pitanje, jer i Federacija BiH i Republika Srpska i država Bosna i Hercegovina gubi jako puno novca od investitora koji jednostavno ne mogu krenuti u projekte, imajući u vidu tu pravnu nesigurnost koja trenutačno postoji u vezi državne imovine", naveo je Kojović.

Dodao je kako se nada da će u Parlamentarnoj skupštini imati hrabrosti i mudrosti riješiti to pitanje i "da jednu važnu stvar završimo u ovom mandatu i stavimo ad acta, koja će omogućiti snažnu injekciju našem gospodarskom razvoju, jer to je jedan dio koji nas u ovom trenutku koči".

"Koči neke od najvažnijih projekata za ovu zemlju, ne samo Koridor Vc, nego i projekt Južna interkonekcija, ali i mnoge druge investicije", izjavio je Kojović za Fenu.

Stav SDA nepromijenjen

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Safet Kešo iz SDA izjavio je kako je stav SDA poznat, odnosno da se pitanje državne imovine može riješiti samo na adresi Parlamentarne skupštine BiH zakonom koji bi morao biti usvojen u oba doma.

SDA je ranije navela kako je, prema Ustavu BiH, vlasnik državne imovine država i kako se kao takva mora upisati u zemljišne knjige, katastre i druge javne evidencije.

Pitanje upravljanja, korištenja i raspolaganja državnom imovinom može se urediti samo zakonom koji treba donijeti Parlamentarna skupština BiH. Navedeni zakon mora biti u skladu s Ustavom BiH i odlukama Ustavnog suda BiH na temu državne imovine, stav je SDA.

Zastupnik Safet Kešo kaže kako je Ustavni sud ranije donio neke odluke koje se tiču državne imovine i jasno presudio da je ona vlasništvo države.

"Poznato je, također, da je zakon o zabrani raspolaganja još od 2005. godine poslužio u dobroj mjeri zaštiti interesa države u smislu zaštite državne imovine. Sretna je okolnost da je u tom zakonu predviđena mogućnost izuzeća od zabrane raspolaganja imovinom, da treba proglasiti da je neki projekt od javnog interesa za državu ili neki nivo vlasti i da se onda može napraviti to izuzeće", kazao je Kešo za Fenu.

Dodao je kako je dobar primjer prodaja zemljišta za izgradnju veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu.

"Naš je stav", naveo je on, godinama nepromijenjen, "da se pitanje državne imovine može riješiti samo na adresi Parlamentarne skupštine BiH zakonom koji bi tamo morao biti usvojen u oba doma".

Kešo je ponovio stav SDA da je do donošenja navedenog zakona, kako se ne bi blokirao gospodarski razvoj, nužno na razini države aktivirati povjerenstvo koje bi vršilo pojedinačna izuzeća od privremene zabrane raspolaganja državnom imovinom.

Imovina kao temelj razvoja

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Jasmin Imamović iz SDP-a BiH izjavio je kako je nesporno da treba donijeti zakon o državnoj imovini, da je državna imovina države i da to treba imati u vidu, kao i odluke Ustavnog suda donesene na tu temu.

"Imovinsko-pravni odnosi su podloga, osnova za razvoj i lokalnih zajednica i države kao cjeline, i njenih entiteta, kantona, njenih gradova. Prema tome, sigurno je da treba donijeti zakon o državnoj imovini i pri tome treba imati u vidu sve infrastrukturne i druge projekte, jer bez riješenih imovinsko-pravnih odnosa ne možete napraviti ni kuću, a kamoli neki veliki infrastrukturni projekt", kazao je Imamović.

Istaknuo je kako taj budući zakon o državnoj imovini mora imati u vidu odluke Ustavnog suda BiH i činjenicu da je država nositelj prava vlasništva nad državnom imovinom.

"Da je država vlasnik državne imovine, samo ime kaže, a onda tražiti načine dalje kako donijeti zakon, a da on ne ometa gospodarski razvoj. Dok se taj zakon ne donese, mi imamo mapu puta na primjeru gradnje Američke ambasade", naveo je Imamović.

Dodao je kako bi najbolje bilo kada bi se odmah mogli usuglasiti o zakonu o državnoj imovini, "ali do tog vremena bismo mogli donijeti odluke kakve su donesene prilikom izgradnje Američke ambasade u BiH, odnosno u Sarajevu".

Bez zakona nema projekata

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Nihad Omerović iz NiP-a izjavio je kako ga, kada je riječ o temi državne imovine, raduje što je projekt Južne interkonekcije inicirao potrebu donošenja zakona o državnoj imovini.

"Svjedoci smo da, ne samo kada je riječ o Južnoj interkonekciji, nego niz drugih jako bitnih životnih infrastrukturnih projekata, razvojnih projekata na području čitave BiH, ne može biti realiziran imajući u vidu odluku visokog predstavnika o zabrani raspolaganja državnom imovinom. Stvari koje su nesporne, koje su nedvojbene, su sljedeće – država Bosna i Hercegovina, odnosno Parlamentarna skupština BiH, mora biti i jeste jedini titular koji ima zakonito pravo za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom", kazao je Omerović.

Dodao je kako državna imovina ne treba biti "zarobljena" na način na koji je to sada, "da ni na koji način zbog navedene zabrane, odnosno odluke visokog predstavnika o zabrani raspolaganja državnom imovinom, ni jedan organizacijski nivo unutar BiH ne može realizirati niti jedan infrastrukturni, niti razvojni projekt".

"Kada je riječ o Južnoj interkonekciji, to je za BiH u ovom sivilu globalnih događanja najbitniji projekt, s obzirom na to da će se realizacijom ovog projekta riješiti, ne samo energetska neovisnost, nego će se trasirati put za rješavanje svih ostalih bitnih infrastrukturnih i razvojnih projekata na način da će, kroz Parlamentarnu skupštinu BiH, donošenjem lex specialis zakona prvenstveno za Južnu interkonekciju, a potom zakona lex generalis o državnoj imovini, biti definirano kako će državna imovina s jedne strane biti zaštićena, a s druge strane će biti omogućeno nižim organizacijskim jedinicama da se državna imovina na lokacijama i pozicijama, kako je to definirano prostornim i razvojnim planovima, može dati na korištenje, odnosno za realizaciju infrastrukturnih i razvojnih projekata. A nikako i pod uvjetom nikako, da entiteti, odnosno kantoni i niže organizacijske jedinice unutar BiH mogu raspolagati ili otuđivati državnu imovinu", kazao je Omerović za Fenu.