Definicija iz Ustava nedvojbeno ukazuje na to da hrvatski član državnog vrha mora biti politički predstavnik hrvatskog konstitutivnog naroda, poručio je na mreži X Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza osvrćući se na izjave Glavnog tajnika Demokratske fronte da ''mantra o 'legitimnom predstavljanju na svim nivoima' potiče iz opisnog dijela obrazloženja presude 'Ljubić'''.
Osvrćući se na poveznicu između odluke Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić" (U-23/14) i izbora u Predsjedništvo, Bunoza je istaknuo kako ona proizlazi iz jasnog stava Suda o demokratskom odlučivanju.
''To se pravo ostvaruje kroz legitimno političko predstavljanje koje je zasnovano na demokratskom izboru zajednice koju predstavnik zastupa, na svim administrativno-političkim razinama'', naveo je Bunoza.
Glavni tajnik Demokratske fronte Dženan Đonlagić izjavio je kako presuda Ustavnog suda BiH u predmetu 'Ljubić ''nema nikakve veze s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine''.
''Božo Ljubić, niti bilo tko drugi, nije tražio ocjenu ustavnosti odredbi koje se tiču izbora članova Predsjedništva BiH. To jasno stoji na prvim stranicama te odluke. Kada vam počnu sipati fraze o tome kako su oni tu 'da provedu Ljubića na svim razinama', znajte da je to neistina'', naveo je Đonlagić.
Rekao je kako se presuda odnosila isključivo na popunjavanje Doma naroda Federacije BiH, a da je i taj dio presude proveden.
''A što se dogodilo s tim? Pa Christian Schmidt je, u Murphyjevim pohodima, nametnuo odluke koje su implementirale predmet Ljubić, što je i sam Schmidt priznao. Dakle, taj predmet je zatvoren, provedba obavljena, a sve ostalo što se pokušava podvaliti čista je manipulacija. Mantra o 'legitimnom predstavljanju na svim razinama' potječe iz opisnog dijela obrazloženja presude 'Ljubić', a ne iz njezina obvezujućeg dijela. To nije norma, obveza'', poručio je Đonlagić.
Bunoza pak podsjeća i na ustavni mehanizam prema kojem je hrvatski član Predsjedništva obvezan svaku odluku koja je destruktivna po Federaciju BiH uputiti isključivo hrvatskom klubu izaslanika u federalnom Domu naroda.
Bunoza naglašava da se takve odluke ne upućuju klubu Bošnjaka, Srba, ostalih niti Zastupničkom domu, iz čega je "sasvim jasno čiji je predstavnik i čiji legitimitet mora imati".
Odbacio je i argumente onih koji se protive izmjenama zakonodavstva uz opravdanje da je način izbora za Predsjedništvo već zadan Ustavom i da je to "jednostavno tako". Takav je stav usporedio s ignoriranjem međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.
"Tvrdnja da je način izbora za Predsjedništvo propisan Ustavom i da je to jednostavno tako, jednaka je tvrdnji da odluke Europskog suda za ljudska prava (Sejdić i Finci) ne treba provoditi jer je tako propisano Ustavom. Ustav se mijenja kada se pokaže da se u praksi zloupotrebljava", naveo je Bunoza.