VIDEO | Bošnjaci imaju dovoljno glasova da izaberu predstavnika i sebi i Hrvatima?

Što donose izbori u Bosni i Hercegovini 4. listopada osim novih tehnologija koje se uvode: biometrijske identifikacije i optičkih skenera? Tko će se uspjeti nametnuti u bošnjačkom, hrvatskom i srpskom političkom bloku? Odgovore su u podcastu ''Špica s Macanom'' dali politička analitičarka Ivana Marić i profesor političkih znanosti Adnan Huskić.

Pripreme za opće izbore u Bosni i Hercegovini, zakazane za 4. listopada 2026. godine, već su u punom jeku. Kandidati se predstavljaju javnosti, političke stranke slažu liste, a iako je službena kampanja još daleko, politička borba u praksi traje mjesecima.

Preferencije birača već određene

Profesor političkih znanosti Adnan Huskić smatra kako osobni imidž kandidata nije presudan faktor na izborima jer birači već imaju jasno oblikovane političke preferencije.

''Možda je čak i manje bitno radi li se o osobama čiji imidž tek treba graditi, ali bojim se kako su preferencije birača u tom smislu već ranije definirane, neovisno o tome o kojim se osobama radi. Naravno, neće se kandidirati osoba koja bi mogla odbiti birače određene političke opcije, ali čini mi se kako je presudnije tko stoji iza te osobe, odnosno kakva se poruka time želi poslati'', rekao je Huskić.

Politička analitičarka Ivana Marić pojasnila je kako izborni sustav u Bosni i Hercegovini, temeljen na etničkoj i teritorijalnoj podjeli vlasti, snažno utječe na izbor članova Predsjedništva BiH.

Bošnjaci i dalje mogu izabrati Hrvatima predstavnika

"Nema nikakve odredbe kako Hrvati mogu glasati samo za Hrvate, Bošnjaci za Bošnjake, već birači dobiju jedan listić i odlučuju hoće li glasati za bošnjačkog ili hrvatskog kandidata. To je ono što dovodi do zabune. Maksimalan broj hrvatskih glasova koji je osvojila kandidatkinja HDZ-a BiH Borjana Krišto bio je 180 tisuća. Kod Bošnjaka je nekad bilo i gotovo pola milijuna. Željko Komšić dobio je gotovo 250 tisuća glasova, a toliko nema hrvatskih birača u Bosni i Hercegovini. To su glasovi Bošnjaka koji imaju dovoljno glasova kako bi mogli izabrati oba kandidata", objasnila je Marić.

Govoreći o hrvatskom političkom korpusu, Marić je istaknula kako se pojavljuju kandidati koji su dugo prisutni u politici, ali nisu bili eksponirani za najviše funkcije.

''Slaven Kovačević je osoba koja je mijenjala više nacionalnih izjašnjavanja i stranaka, a sada je završio kod Željka Komšića kao kandidat bošnjačke opcije za hrvatskog člana Predsjedništva. Darijana Filipović relativno je mlada, ali već dugo aktivna u politici, iako je dosad bila manje vidljiva'', kazala je Marić.

Što je sa Petorkom?

Dodala je kako kandidat ''Petorke'', koju čine HDZ 1990, HRS, HNP, HSS i HDS, Zdenko Lučić nije široko poznat u političkoj javnosti Bosne i Hercegovine, iako je tijekom rata bio brigadni general HVO-a.

"Ostaje pitanje kako će uspjeti izgraditi svoj imidž, a moguće je i kako će se u javnosti pojavljivati različite priče o njemu", rekla je Marić.

Huskić smatra kako će bošnjački politički blok uvelike ovisiti o odluci SDA o kandidatu za Predsjedništvo BiH.

''Imamo jasno Denisa Bećirovića kao kandidata SDP-a, ali još uvijek nemamo kandidata SDA, što je ključna nepoznanica u cijeloj priči. Ako bi se radilo o njihovoj vodećoj osobi, hipotetski Bakiru Izetbegoviću, on bi predstavljao ozbiljnog protukandidata sa značajnom podrškom'', rekao je Huskić.

Komentirajući političku situaciju u Republici Srpskoj, Marić je navela kako bi eventualni poraz Milorada Dodika mogao značiti i gubitak političke kontrole nad pravosuđem.

Što bi značio Dodikov poraz?

''Dodik bi porazom izgubio moć, a gubitkom moći izgubio bi i utjecaj na pravosuđe. Zbog toga mora zadržati političku moć'', smatra Marić.

Jedna od najvećih novosti na ovogodišnjim izborima bit će uvođenje biometrijske identifikacije birača i optičkih skenera za glasačke listiće. Skeneri bi trebali omogućiti brže brojanje glasova i raniju objavu preliminarnih rezultata.

Ipak, Huskić upozorava kako tehnologija sama po sebi neće riješiti sve probleme izbornog procesa.

''Ne možemo riješiti pitanje prisile, ucjenjivanja birača niti problem velikog broja ljudi na proračunu koji se potiču glasati za određene opcije'', upozorio je Huskić.

Marić je pritom izrazila skepsu prema učinkovitosti novih tehnologija bez strožih sankcija za izborne nepravilnosti.

''Nijedna razvijena zapadnoeuropska država ne rješava to primarno tehnologijom, nego strogim sankcijama. Sve dok ne postane kazneno djelo varanje na izborima, posebno za članove biračkih odbora, imat ćemo probleme'', zaključila je Marić.