Schmidt: Nerado odlazim, zaljubio sam se u ovu zemlju

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt posljednjih je dana u fokusu javnosti nakon što je iznenada podnio ostavku na dužnost visokog predstavnika, nakon pet godina mandata.

Schmidt je ostavku podnio uoči sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, na kojoj je predstavio svoje izvješće, a za Face TV govorio je o razlozima odlaska, državnoj imovini, Južnoj interkonekciji, međunarodnoj zajednici i svom nasljedniku.

"Nerado odlazim, zaljubio sam se u ovu zemlju, ušao sam u njezine probleme. Bilo je rasprava unutar PIC-a i važno mi je da međunarodna zajednica ima zajednički nastup", rekao je Schmidt.

Odlazak i razgovori s međunarodnom zajednicom

Na pitanje odlazi li po nalogu Amerikanaca, Schmidt je rekao kako je razgovarao s više međunarodnih aktera, ali kako odluku donosi sam.

"Naravno da smo vodili razgovore o svemu mogućem i o pitanju koliko dugo ću ostati, koja je uloga OHR-a. Imao sam razgovore, ne samo s Amerikancima. Mora se vidjeti da situacija nije kao prije tri ili četiri godine i da imamo veliku dinamiku i ovdje u BiH. Predstoji članstvo u EU. Rekao sam: 'U redu, donijet ću svoju odluku za sebe'. Ne mogu dati imena", kazao je.

Ustvrdio je kako od njega nitko nije tražio da nešto potpiše ili donese određenu odluku.

"Nitko nije došao i rekao: 'Učini to', a ja rekao: 'Neću', pa da moram otići odavde. Sa svim odlukama, sigurno da sam i ja griješio, ali smatram da sam bio na pravom putu i uvijek sam imao potporu međunarodne zajednice", rekao je Schmidt.

Državna imovina i Južna interkonekcija

Schmidt je odbacio tvrdnje da odlazi jer nije potpisao odluku o državnoj imovini.

"Stvarno, nema ništa. U narednom razdoblju morat će se donijeti određene odluke. Tko pravi plinovod, gradi ga na državnom zemljištu i mora se znati upravljati takvom temom", rekao je.

Govoreći o Južnoj interkonekciji, naveo je kako se mora osigurati pravna sigurnost i odlučivanje na državnoj razini.

"Važno je da se izgradi taj plinovod. Prema Srbiji se gradi sličan plinovod s istim ciljem, da se Gazprom isključi, samo se tamo financira i dijelom iz EU. Ne mogu shvatiti zašto se jedan može financirati novcem EU-a, a drugi ne", dodao je Schmidt.

Prema njegovim riječima, od oko 40 kilometara trase Južne interkonekcije, 30 posto prolazi preko državne imovine.

"Država ne može poklanjati svoje zemljište i imovinu. Ako se država potpuno izostavi, onda ćemo dobivati sve slabiju državu koja nema novca i koja neće moći koristiti svoju imovinu", rekao je Schmidt.

Nasljednik i budućnost OHR-a

Schmidt je rekao kako ne zna tko će biti njegov nasljednik, ali kako očekuje da bi odluka mogla biti poznata početkom lipnja.

"Ne znam imena niti koga će izglasati. Posao visokog predstavnika jedan je od najtežih poslova koje EU može dodijeliti. Tko dođe, ima jako težak posao", kazao je.

Dodao je kako je njegova želja bila da bude posljednji visoki predstavnik, ali kako se to nije ostvarilo.

"Žao mi je zbog toga", rekao je Schmidt.

Govoreći o stanju u zemlji, poručio je kako u Bosni i Hercegovini ne vidi ekstremizam te kako smatra da građani žele europsku budućnost.

"Nije ovdje sve kao ranije, ali ovo nije agresivno društvo. Kulture se ovdje razlikuju, ali to ne znači da se ne može mirno živjeti zajedno. BiH treba europsku integraciju, a Europljani moraju jasnije razumjeti situaciju u BiH", zaključio je Schmidt.