Zakon o Južnoj interkonekciji: Amandman o državnoj imovini otpao zbog Amerikanaca

Iako je tijekom izvanredne sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine bio pripreman amandman na Prijedlog zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, od njega se na kraju odustalo nakon višesatne stanke i konzultacija.

Upravo je pitanje državne imovine bilo jedan od razloga zbog kojih se amandman uopće razmatrao.

Amerikanci rekli "ne"

Nakon rasprave uslijedila je stanka koja je trajala dulje od dva i pol sata, a kako doznajemo, u političkim razgovorima izvan dvorane moglo se čuti i tumačenje kako su iz američkih krugova stigle poruke da amandman ne treba ugrađivati u zakon.

Spomenutim amandmanom trebalo se precizirati pitanje državne imovine, odnosno odrediti kako ništa iz novog zakona o plinovodu ne smije biti u suprotnosti s pravnim dokumentima koji se odnose na državnu imovinu.

"Postojala je dilema u vezi s državnom imovinom. Namjeravali smo pripremiti amandman kojim bi se preciziralo da ništa iz ovog zakona ne smije biti u suprotnosti s pravnim dokumentima koji se odnose na državnu imovinu. Od toga smo odustali jer smatramo da ne treba mijenjati tekst zakona, ali ćemo ovaj stav ugraditi u ugovor između Vlade FBiH i investitora. Predstoji nam implementacija projekta", kazao je Lakić.

Neke stvari su ipak precizirane

S druge strane, neke odredbe su posebno precizirane pa je tako u tekst zakona unesen naziv američkog investitora – tvrtke AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrirane u Sarajevu, koja je u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC.

Izmjenama i dopunama zakona, uz postojeću osnovnu trasu dotoka ukapljenog plina sa Zapada u Federaciju Bosne i Hercegovine preko Republike Hrvatske, s odvojcima prema Grudama, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Čapljini, predviđen je i novi pravac od Kladnja prema Tuzli.

Izmjene zakona usvojene su sa 79 glasova za, jedan zastupnik bio je suzdržan, a dva su bila protiv.

Kako bi izmjene stupile na snagu, potrebno je da ih usvoji i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Nakon entitetske procedure trebalo bi uslijediti usuglašavanje međudržavnog sporazuma i njegovo potpisivanje, koje se očekuje krajem travnja na samitu Inicijative triju mora u Dubrovniku. Američki investitori zajedno s izgradnjom plinovoda najavili su i izgradnju triju plinskih elektrana.

Amerikanci: Fantastičan dan za BiH

Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini pozdravilo je usvajanje izmjena Zakona o Južnoj interkonekciji u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine te poručilo kako je ovo "fantastičan dan za energetsku sigurnost" u Bosni i Hercegovini.

Kako se navodi, usvojene izmjene postavljaju temelje za američkog investitora koji će izgraditi plinovod kojim će američki plin stizati u Bosnu i Hercegovinu.

Iz Veleposlanstva ističu kako će ovaj plinovod otvoriti nove gospodarske prilike za sve građane, dok suradnja na projektu Južne interkonekcije jača bilateralne odnose između dvije zemlje.

"Radimo zajedno na realizaciji ovog projekta i otvaranju nove ere gospodarskog razvoja u Bosni i Hercegovini", poručili su iz Veleposlanstva SAD-a.

Većina za, uz nekoliko "ali"

Ranije tijekom izvanredne sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine postalo je jasno kako većina klubova podupire izmjene zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji. Potporu su i ranije najavili SDA, HDZ-HNS, DF i SDP, kao i dio manjih klubova i nezavisnih zastupnika.

Protiv je ostala Stranka za Bosnu i Hercegovinu, koja zamjera to što je iz projekta potisnuta državna tvrtka BH Gas, a uloga investitora povjerena privatnoj američkoj tvrtki za koju smatraju kako nema dovoljno iskustva.

Iako su SDA i DF iznijeli određene rezerve, ipak su najavili kako će glasati za zakon, prije svega zbog važnosti Južne interkonekcije za energetsku sigurnost Federacije Bosne i Hercegovine, osobito uoči najavljene zabrane uvoza ruskog plina u Europsku uniju od 1. siječnja 2028. godine. DF je, među ostalim, problematizirao unošenje imena investitora izravno u tekst zakona.

Iz SDA su poručili kako im je takvo rješenje neobično i eksperimentalno, ali da će zakon ipak podržati jer smatraju kako je investitor ozbiljan, budući da iza njega stoji State Department. Upravo je SDA prije kraja rasprave zatražila stanku kako bi se razjasnila neka otvorena pitanja, među njima i ono hoće li zemljište uz trasu plinovoda nakon izgradnje ostati u vlasništvu države.

Potporu zakonu je prije glasovanja najavio i HDZ-HNS. Mladen Bošković pritom je podsjetio kako je raniji zakon o Južnoj interkonekciji usvojen preglasavanjem stranaka s hrvatskim predznakom, pa sadašnje izmjene vidi kao znak političke zrelosti. Smatra i kako je predloženi investitor najbolje rješenje za interese Federacije Bosne i Hercegovine te poručuje kako projekt treba depolitizirati.

Predsjednik HRS-a Slaven Raguž tijekom stanke sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH kritizirao je način donošenja zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, upozorivši kako se prebrzo usvaja i kako bi mogao imati dugoročne posljedice. Istaknuo je kako ovdje nije riječ o ekonomskom interesu jer su, kako kaže, prihodi smiješni. Naglasio je kako se radio o tek 380 milijuna KM prihoda u cijelom razdoblju koncesije. 

Dodao je kako projekt sam po sebi nije sporan, ali da zakon otvara više pitanja nego što daje odgovora, posebno jer su lokalne zajednice i županije isključene iz odlučivanja. Upozorio je i na mogućnost pravnih sporova te čak obaranja zakona pred Ustavnim sudom, za što je, kako je naveo, dovoljna samo jedna tužba od strane jedinica lokalne samouprave.