Predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS) Slaven Raguž obratio se danas tijekom stanke izvanredne sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na kojoj je na dnevnom redu jedna točka – Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji.
Raguž je na početku kritizirao kratak rok za donošenje ovog zakona, navodeći kako bi se posljedice mogle dugoročno plaćati. Istaknuo je kako nitko nije protiv projekta Južne interkonekcije, ali kako ovako koncipiran zakon postavlja više pitanja nego što daje odgovora.
''Naglasit ću kako su jedinice lokalne samouprave i županije u potpunosti izuzete, ne samo iz procesa odlučivanja, nego i iz procesa zaštite njihovih osnovnih prava koja su im zajamčena, ne samo Ustavom, nego i zakonima o jedinicama lokalne samouprave. Citirao sam odluku Ustavnog suda iz slučaja Bosanskog Grahova gdje je identične stvari Ustavni sud poništio. Može se dogoditi i u slučaju usvajanja ovoga zakona, na ovakav način, da padne na Ustavnom sudu. Dovoljno je da samo jedna jedinica lokalne samouprave pokrene tužbu Ustavnom sudu'', kazao je Raguž.
Istaknuo je kako ne vidi razlog zašto se zakon usvaja po hitnoj proceduri.
''U slučaju usvajanja ovoga zakona na štetu jedinica lokalne samouprave možemo imati novu aferu Viaduct, možemo imati nove arbitražne sporove. Ide se u toliku detaljnost da se ime investitora uvrstilo u zakon'', naveo je.
Dodao je kako postoji niz nejasnoća, a da se traži bezuvjetna potpora ''ovako koncipiranom zakonu''.
''Ne bih imao ni slova kritike kada bi se reklo: 'Morate ovo podržati, ući ćete pod sigurnosni kišobran Sjedinjenih Američkih Država'. Nemojte mi onda koristiti ekonomsku terminologiju. Nemojte mi govoriti o financijskim interesima. Nemojte mi govoriti o prihodima. Prihodi su smiješni. U cijelom razdoblju koncesije oko 380 milijuna maraka je prihod. Nemojte mi spominjati ekonomski interes, spomenite, budite iskreni, taj geopolitički interes, imat ćete obje ruke podignute za to'', zaključio je Raguž.
Ranije tijekom izvanredne sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine postalo je jasno kako većina klubova podupire izmjene zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji. Potporu su najavili SDA, HDZ-HNS, DF i SDP, kao i dio manjih klubova i nezavisnih zastupnika.
Protiv je ostala Stranka za Bosnu i Hercegovinu, koja zamjera to što je iz projekta potisnuta državna tvrtka BH Gas, a uloga investitora povjerena privatnoj američkoj tvrtki za koju smatraju kako nema dovoljno iskustva.
Iako su SDA i DF iznijeli određene rezerve, ipak su najavili kako će glasati za zakon, prije svega zbog važnosti Južne interkonekcije za energetsku sigurnost Federacije Bosne i Hercegovine, osobito uoči najavljene zabrane uvoza ruskog plina u Europsku uniju od 1. siječnja 2028. godine. DF je, među ostalim, problematizirao unošenje imena investitora izravno u tekst zakona.
Iz SDA su poručili kako im je takvo rješenje neobično i eksperimentalno, ali da će zakon ipak podržati jer smatraju kako je investitor ozbiljan, budući da iza njega stoji State Department. Upravo je SDA prije kraja rasprave zatražila stanku kako bi se razjasnila neka otvorena pitanja, među njima i ono hoće li zemljište uz trasu plinovoda nakon izgradnje ostati u vlasništvu države.
Potporu zakonu najavio je i HDZ-HNS. Mladen Bošković pritom je podsjetio kako je raniji zakon o Južnoj interkonekciji usvojen preglasavanjem stranaka s hrvatskim predznakom, pa sadašnje izmjene vidi kao znak političke zrelosti. Smatra i kako je predloženi investitor najbolje rješenje za interese Federacije Bosne i Hercegovine te poručuje kako projekt treba depolitizirati.