Već duže vrijeme europski put Bosne i Hercegovine nalazi se u zastoju. Iako su na usporavanje procesa najviše utjecali domaći politički sukobi, sada su se tome pridodali i snažni vanjski geopolitički utjecaji.
Sve globalne promjene, silnice i krizna žarišta izravno i neizravno ostavljaju negativan trag na integracijski proces BiH. Iako se europski put u prvom dijelu aktualnog mandata odvijao značajnijom dinamikom, približavanjem njegova kraja počeo je sve više stagnirati.
Politolog Danijel Vidović ističe kako je napredak bio vidljiv isključivo dok je postojao snažan angažman europske administracije.
''Dok je bilo nekakve volje na strani europske administracije stvari su se pomicale s mrtve točke, doduše milimetarski i vrlo sporo, ali su se ipak pomicale. Sad kad je Europska unija uhvaćena u te globalne probleme, nema ni s te strane nikakvih reakcija. Naravno, reflektirala se i promjena američke administracije u tom smislu. Sve je to rezultiralo jednim općim zastojem i europska priča nije uopće u fokusu u BiH'', pojašnjava Vidović.
Europska unija se, dodaje on, nije najbolje snašla u aktualnom geopolitičkom trenutku prepunom kriznih žarišta, što izravno utječe i na zamah njezine politike proširenja.
''Imamo mnogo unutarnjih suprotstavljenih silnica i europski čelnici još uvijek nisu našli jedan zajednički modus operandi kako trasirati Europsku uniju da bude jača i snažnija u tom globalnom kontekstu, i to je pitanje oko kojeg se lome koplja među ključnim europskim čimbenicima. Tako da su sve priče o proširenju naravno pale u drugi plan. Dakle, nije samo Bosna i Hercegovina u zastoju'', ističe Vidović.
Osim vanjskog utjecaja, dodatni uteg predstavlja i predizborno vrijeme u Bosni i Hercegovini, razdoblje tradicionalno ispunjeno tenzijama. Zbog toga su preostali europski zakoni iz sfere pravosuđa, neophodni za otvaranje pristupnih pregovora, potpuno ispali iz užeg fokusa javnosti, bez obzira na to što se nalaze na dnevnom redu sjednica Doma naroda.
Politologinja Dragana Delić upozorava na opasnost podređivanja strateških interesa dnevnopolitičkim ciljevima.
''U aktualnom predizbornom ambijentu svjedoci smo da se europska agenda potiskuje u drugi plan gdje se strateški ciljevi, možemo slobodno reći, žrtvuju radi dnevne retorike i kratkoročnih političkih poena. Kada se postavi pitanje je li nam bitan dobar odnos s Europskom unijom, zasigurno je prvenstveno zbog ekonomije i tog jednog šireg pristupa tržištu, ali isključivo pod uvjetom da se taj odnos zasniva na uvažavanju specifičnosti Bosne i Hercegovine i njene daytonske strukture'', naglašava Delić.
S obzirom na cjelokupnu situaciju, politolog Vidović zaključuje kako bi se tek u postizbornom vremenu – kada se prihvate izborni rezultati i formiraju novi partneri u vlasti na svim razinama – mogla pročistiti i resetirati određena pitanja, što naposljetku uključuje i oživljavanje europskog puta Bosne i Hercegovine, prenosi RTV HB.
