Rat (zbog) pravosuđa u BiH

Prijedlog SNSD-a je bio da sjedište Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) BiH bude u Istočnom Sarajevu, što je nemoguće provesti, rekao je za Raport ministar pravde BiH, Davor Bunoza, otkrivši kako je zahtjev srpske strane bio i više članova u VSTV iz svijeta politike kao i da ih bira Narodna skupština RS.

Na pitanje zašto Staša Košarac i Srđan Amidžić upiru prstom u njega, navodeći da je kriv zašto neće da glasaju za zakon o VSTV i dnevni red sjednice Vijeća ministara, Bunoza kaže je sve svima isuviše jasno.

Predstavnici iz RS nisu došli

"Oni uvijek traže razlog, ali činjenica je slijedeća. Mi smo imali komunikaciju s Ministarstvom pravde RS i njihov prijedlog je bio da mi njima dostavljamo napismeno sve da što uradimo, da će oni na to slati komentare. I tako su uradili. Oni su slali komentare, ali se većina tih komentara nije mogla usvojiti'', rekao je.

Bunoza kaže da su sve te stvari bile protivne i mišljenju Venecijanske komisije.

"I sada su oni u čudu, odakle to u zakonu koji smo pripremili. Moram reći da ovaj zadnji zakon o VSTV BiH koji smo pripremili i kada smo ih pozivali na radne skupine, zapravo predstavnici iz RS nisu ni došli. To je bilo dva puta. Međutim, radi se o zakonu koji bio u petom mjesecu na Domu naroda Parlamenta BiH i radna skupina je tada odradila svoj dio posla. Mi smo tada gledali kako ugraditi amandmane VSTV BiH i to je svima poslano'', kaže Bunoza.

Tvrdi da Ministarstvo pravde RS nitko nije ignorirao, nego da jednostavno ono što su predlagali, "nismo mogli usvojiti"

"Meni je razumljivo da mogu biti protiv zakona, ali navesti razloge da nisu bili uključeni i pored materijalnih dokaza, to je suludo. ja sam svoje uradio, sačinio zakon i mogu da kažem da nikoga ni na koji način nije oštetio. Ovo što tvrdi Košarac, vezano za Visokog predstavnika, to se ne regulira zakonom o VSTV-u BiH. To što sada netko kaže ja želim da VSTV bude u Istočnom Sarajevu i neću razgovarati s vama, to je druga stvar'', kaže Bunoza.

Selak protiv Bunoze

Bunoza kaže da ministri SNSD-a napadajući njega traže izgovore za blokadu rada Vijeća ministara.

No, ministar pravde Republike Srpske Goran Selak rekao je da nisu točne Bunozine tvrdnje da predstavnici resornog ministarstva Srpske nisu došli na dva sastanka sazvana povodom izrade teksta Zakona o VSTV-u BiH.

"Te tvrdnje nisu točne, jer delegirane predstavnike Ministarstva pravde Republike Srpske, koji su članovi Radne grupe Ministarstva pravde za izradu ovog zakona, nitko nije pozvao, niti konzultirao više od godinu dana", naveo je Selak.

Naveo je kako je Ministarstvo pravde u Savjetu ministara izradilo tekst zakona i prije nekoliko dana ga dostavilo Ministarstvu pravde Republike Srpske na mišljenje.

"Ministarstvo pravde Republike Srpske dostavilo je svoje mišljenje i jasne stavove. Republika Srpska izdvaja oko 200 milijuna KM godišnje za funkcioniranje pravosudnog sustava", napisao je Selak na platformi X.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ni u ponedjeljak nije odobrilo nacrte dva zakona čije je donošenje nužno da bi zemlja započela pristupne pregovore s Europskom unijom niti je donijelo odluku o uspostavi ureda glavnog pregovarača, a sve je ponovno rezultat blokada ministara koje kontrolira Milorad Dodik.

Schmidtove fekalije

SNSD-ov ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac kazao je kako ništa ne blokiraju nego inzistiraju da se prije usvajanja novih zakona "vrati suverenitet" tijelima vlasti u BiH, odnosno da se ukine mogućnost da visoki predstavnik za BiH nameće odluke i donosi zakone.

"Jedino što je bilo moguće uraditi prije rasprave... je očistiti političke fekalije koje je ostavio Christian Schmidt", kazao je Košarac, pojašnjavajući da SNSD sada traži da se prije bilo čega drugog ponište izmjene kaznenog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik i po kojima je Dodik osuđen na godinu dana zatvora.

Predrag Kojović, zastupnik u Zastupničkom domu parlamenta BiH izjavio je da još uvijek postoji "jedan mali tračak nade da će se do kraja ovog tjedna u Zastupničkom domu PSBiH okupiti istinski proeuropska većina i da će se uraditi posao koji Vijeće ministara nije bilo u stanju već duže vremena uraditi.

"To je posljednje što nam je ostalo", rekao je Kojović u emisiji Špica na TVSA, te dodao kako kad je riječ o prijedlogu Zakona o VSTV-u koji je uputio ministar Bunoza ne ispunjava europske standarde i ne bi dobio zeleno svjetlo, a prijedlog drugačijeg zakona koji predlažu parlamentarci Trojke je usklađen sa evropskim standardima i bio bi pozdravljen od EU.

"Dakle, na neki način je čudna situacija u smislu i da smo usvojili ovaj zakon o VSTV-u na Vijeću ministara on ne bi bio razlog da nam se da datum za početak pregovora sa EU, ali ako osvojimo drugu verziju koju je Trojka pripremila, onda će to zadovoljiti zahtjeve", naveo je.

'Prebacivanje' u Zastupnički dom

Za blokadu europskog puta BiH Kojović kaže da je podijeljena odgovornost između SNSD-a i HDZ-a BiH, te da obje stranke nose odgovornost.

Šef Kluba Socijaldemokratske partije BiH u Zastupničkom domu državnog parlamenta Saša Magazinović rekao je kako je sudbina europskog puta Bosne i Hercegovine već duže vremena u rukama predsjedavajuće Vijeća ministara Borjane Krišto.

U izjavi za Fenu, Magazinović navodi da je samo jedan njen potpis ključ za deblokadu Vijeća ministara, a to je potpis na imenovanje ministra sigurnosti.

"To može uraditi bukvalno u bilo kojem trenutku. To je njena odluka o kojoj nitko u Vijeću ministara ne glasa niti je može zaustaviti. Onog trenutka kada imenuje ministra sigurnosti koji je proeuropski orijentiran, blokade ministara Košarca i Amidžića nestaju. Njihovi glasovi više ne znače ništa. Europski zakoni i odluke bi mogli biti usvojene bez ikakvih problema", smatra Magazinović.

Ističe da Zastupnički dom Parlamenta BiH ima proeuropsku većinu koja bi bez ikakvih problema potvrdila tako imenovanog ministra sigurnosti.

Vlasti u BiH pokušavaju u posljednji trenutak ispuniti formalne uvjete za otvaranje pristupnih pregovora, odnosno sazivanje prve međuvladine konferencije prije 17. prosinca za kada je najavljen summit EU-a i država zapadnog Balkana.

Dan kasnije, odnosno za 18. prosinca, zakazan je sastanak Europskog vijeća na kojemu bi mogla biti donesena odluka o početku pregovaračkog procesa za što je BiH načelnu suglasnost dobila još u ožujku 2024. godine, no do sada nije ispunila dodatne uvjete koji su tada postavljeni.

Od BiH je tada zatraženo usvajanje zakona o sudovima, odnosno o Sudu BiH, kao i o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV). Zakonsko definiranje statusa Suda BiH, odnosno njegovog prizivnog odjela, blokirali su ultimativni zahtjevi vlasti iz Republike Srpske da njegovo sjedište bude u Banjoj Luci, što su iz EU ocijenili lošim rješenjem.

Zakon o VSTV-u mjesecima je bio predmetom prijepora o tome treba li i u kojem omjeru članove tog tijela birati i na temelju etničkih kvota, kao i o tome na koji će se način prijavljivati i provjeravati imovina sudaca i tužitelja.