"Široka zajednica" Bošnjaka Hercegovine objavila "Neretvansku deklaraciju"

U Mostaru je predstavljena "Neretvanska deklaracija za mir i ravnopravnost", dokument čiji autori tvrde kako ga je inicirala i podržala široka zajednica intelektualaca, akademskog osoblja, vjerskih lidera, kulturnih i sportskih djelatnika te gospodarstvenika iz Hercegovine. Kažu kako je Deklaracija odgovor na rastuće izazove koji ugrožavaju mir, sigurnost i međunacionalno povjerenje u ovoj regiji.

U priopćenju navode kako Deklaracija, sastavljena od deset točaka, naglašava potrebu očuvanja duha zajedništva i multietničkog karaktera Mostara i Hercegovine. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje zajedništva i kozmopolitske otvorenosti unatoč teškom nasljeđu ratnih razaranja, odbacivanje ekskluzivizma i afirmaciju međuovisnosti naroda i religija, odgovornost prema mladima uz poziv na kreiranje politike koja će spriječiti odlazak obrazovanih generacija, ravnopravnost i otpor podjelama uz odbacivanje projekata koji žele ozakoniti faktičku podjelu grada, političko dostojanstvo i opstanak Bošnjaka na povijesnom prostoru Hercegovine, jedinstveni patriotski bedem inspiriran iskustvom obrane grada tijekom opsade 1993. – 1994., dosljednost u zaštiti suvereniteta i ravnopravnosti Bošnjaka u političkim procesima, očuvanje multietničkog Mostara kao zajedničkog cilja svih prodržavno orijentiranih aktera, odgovornost međunarodne zajednice za normalno funkcioniranje grada te otvorenost za suradnju na temelju univerzalnih vrijednosti mira i ravnopravnosti.

Očuvanje raznolikosti

U Deklaraciji se, između ostaloga, navodi kako Mostar i Hercegovina predstavljaju simbol multietničkog života u Bosni i Hercegovini te kako zajedništvo, iako teško narušeno tijekom ratnih razaranja devedesetih, nikada nije potpuno nestalo. Naglašava se kako su upravo energija i trud građana Mostara omogućili obnovu duha kozmopolitizma i očuvanje raznolikosti.

U dokumentu se odbacuje ideja kako bilo koji narod ili religija mogu prisvojiti Mostar ili Hercegovinu kao ekskluzivan prostor. Višestoljetna izmiješanost naroda i kultura, navodi se, ne može biti poništena političkom silom. Deklaracija upozorava kako takvi pokušaji ugrožavaju temelje mira i stabilnosti.

Poseban naglasak stavljen je na kreiranje politike koja će mladima pružiti nadu i spriječiti njihov odlazak iz zemlje. Mladi žele živjeti u miru, ali ih neodgovorne politike tjeraju u inozemstvo. Deklaracija poziva na hitne mjere kako bi se zaustavio gubitak obrazovanih i talentiranih generacija.

Pravo na identitet samo bez političke dominacije

U Deklaraciji se navodi kako Bošnjaci u Hercegovini naglašavaju kako poštuju pravo svakog naroda na vlastiti identitet, ali se protive zloupotrebi tih prava radi političke dominacije. Deklaracija odbacuje projekte koji žele ozakoniti faktičku podjelu Mostara, upozoravajući kako takvi pokušaji nisu uspjeli ni tijekom rata.

Dokument podsjeća kako Bošnjaci Mostara i Hercegovine nisu marginalna činjenica u političkim procesima. Svaka politika koja pristaje na ustupke na njihovu štetu smatra se nedostojnom i pogubnom. Deklaracija poziva na očuvanje dostojanstva i opstanka na povijesnim usudima opterećenom prostoru Hercegovine.

"Inspirirani iskustvom opsade Mostara 1993. – 1994.", potpisnici Deklaracije pozivaju na stvaranje jedinstvenog političkog i društvenog bloka. "Takav bedem treba nadilaziti osobne i stranačke interese, jačati povjerenje i suradnju te osigurati očuvanje državotvornog procesa i u ovom dijelu Bosne i Hercegovine", navode.

Mostar je paradigma multietničkog života

Deklaracija ohrabruje političke aktere pokazati odlučnost i mudrost u vođenju procesa. Posebno naglašava potrebu za jasnim odgovorom na sve poteze koji ugrožavaju suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine, a dosljednost u zaštiti ravnopravnosti Bošnjaka ističe se kao ključna.

Potpisnici pozivaju na udruživanje svih "prodržavno" orijentiranih kolektiva i pojedinaca s ciljem očuvanja multietničkog karaktera Mostara i Hercegovine uz ravnopravan položaj Bošnjaka. Deklaracija odbacuje apartheid i diskriminaciju.

U Deklaraciji se Međunarodna zajednica smatra odgovornom za nedostatak odlučnije potpore Mostaru. Naglašava kako je normalno funkcioniranje grada Mostara ključno za budućnost Bosne i Hercegovine. Mostar se ističe kao paradigma multietničkog života.

U usvojenom dokumentu naznačena je poruka otvorenosti prema svim društvenim i političkim čimbenicima koji dijele vrijednosti mira i ravnopravnosti te kako je suradnja nužna za stabilnost i budućnost Bosne i Hercegovine i svih njezinih građana.

Potpisnici Deklaracije poručuju kako političko djelovanje mora biti usmjereno prema očuvanju povjerenja, ravnopravnosti i stabilnosti. Dokument ima za cilj okupljanje svih društvenih i političkih čimbenika koji dijele vrijednosti mira i zajedničkog života.

Prostor doline Neretve

U obrazloženju Neretvanske deklaracije za mir i ravnopravnost naglašava se kako je glas razboritih ljudi uvijek presudan te kako je izbor puta intelektualne hrabrosti i moralne dosljednosti nužan odgovor na izazove aktualnog društveno-političkog trenutka.

Deklaracija je nastavak tradicije otpora nepravdi i borbe za ravnopravnost. Njome se podsjeća i na ključne povijesne trenutke kada su bošnjački prvaci Mostara dizali glas protiv progona i diskriminacije.

Podsjeća se na Rezoluciju Muslimana Hercegovine iz 1992. godine, kojom su osuđeni progoni i pokušaji stvaranja etnički podijeljenog Mostara, zatim na Deklaraciju Bošnjaka muslimana Hercegovine iz 1994. godine, u kojoj su definirani zahtjevi za otvoren grad i očuvanje prostora doline Neretve u sastavu Bosne i Hercegovine, potom na Mostarsku rezoluciju iz 2012. godine, koju su zajednički donijele probosanske političke stranke, Islamska zajednica, Srpsko građansko vijeće, Židovska općina Mostar i akademska zajednica, kao i na Neretvansku deklaraciju o bosanskom jeziku iz 2016. godine.

Kroz sve ove dokumente provlači se ista nit, tvrde organizatori, otpor podjelama i inzistiranje na ravnopravnosti naroda i građana.

"Današnja Neretvanska deklaracija za mir i ravnopravnost nastavlja taj kontinuitet, predstavljajući otvoren poziv na miroljubivu koegzistenciju i izgradnju Mostara kao grada svih njegovih ljudi, bez razlike", zaključili su.