Bošnjaci će pokrenuti pitanje vitalnog nacionalnog interesa u Mostaru

"Već duže vrijeme pojavljuju se određene trzavice, možda još od početka mandata, iako ne toliko vidljive kao sada. Sve je kulminiralo, nažalost, nepopunjavanjem nekih rukovodećih radnih mjesta, što nam je dalo signal da se javlja nepoštovanje prema Bošnjacima u Mostaru", rekao je Đani Rahimić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara u emisiji Odbrojavanje. 

Kordić nije došao

Glavna tema je bila politička i sigurnosna situacija u Mostaru, a iako je bio pozvan, gradonačelnik Mostara Mario Kordić se nije odazvao pozivu. 

"Sve je kulminiralo slučajem u katastru, u jednom imovinskom predmetu, gdje su se, zaista, upalile sve crvene lampice", istaknuo je i podsjetio kako je zasjedao Klub Bošnjaka u Gradskom vijeću nakon čega je donio određene zaključke i postavio zahtjeve, a ključni je da se stanje vrati na prethodnu razinu, što je, kako kaže minimum za njihovo sudjelovanje i suradnju.

"Nije namjera blokirati ili stvarati krizu, već reagirati na ono što smatramo nepravdom", rekao je Rahimić, a na pitanje što točno smatra nepravdom odgovara kako je to nepopunjavanje rukovodećih pozicija na kojima su bili Bošnjaci. 

Kako kaže, spletom okolnosti, nekoliko rukovodećih pozicija na kojima su bili Bošnjaci ostalo je upražnjeno zbog odlaska ljudi u mirovinu.

"U kombinaciji s zloupotrebama koje su utvrđene od strane inspekcije, nama je to otvorilo sumnju kako postoje drugi planovi i drugi motivi zašto se te pozicije nisu popunile, te kako razlozi nisu isključivo tehničke prirode", rekao je Rahimić.

Gdje su počeli problemi?

 Slaven Bevanda, vijećnik HRS-a u Gradskom vijeću Mostara pak tvrdi kako diskriminacije Bošnjaka u Mostaru nema. 

"Problem je nastao nakon usvajanja proračuna ove godine, zadnjeg dana prije isteka posljednjeg roka. Nakon toga su krenuli problemi između HDZ-a i SDA oko upravljanja komunalnim poduzećem i podjele kredita od 5 milijuna maraka. Nije problem bio kada smo usvajali subvencije za sva javna poduzeća", ističe Bevanda i dodaje kako se zapošljavanje provodi isključivo sukladno Zakonu o državnoj službi.

"Imali smo mjesta, poput šefa službe za unutarnji nadzor, koja su bila upražnjena pet godina, a pripadala su Hrvatima, pa nitko nije govorio o diskriminaciji", istaknuo je Bevanda i dodao kako je ista situacija bila s mjestom načelnika Odjela za urbanizam koje je također čekalo godinu dana kako bi bilo popunjeno. 

Problem je, ističe Bevanda, to što se mjesta popunjavaju sporo i što se natječaji ne raspisuju na vrijeme.

"Problem je što se ta mjesta sporo popunjavaju jer nema sporazuma između HDZ-a i SDA o tome tko će osobno popuniti te pozicije. Trenutno imamo natječaj za pravobranitelja gdje je najbolji kandidat Bošnjak, ali nemamo sjednicu Vijeća na kojoj bismo to potvrdili zbog najave SDA o nesudjelovanju", istaknuo je Bevanda i dodao kako Gradsko vijeće može funkcionirati s prostom većinom od 18 vijećnika jer ta većina može održavati sjednice, iako ne može mijenjati Statut, regulacijske planove niti donositi proračun.

Bošnjaci će pokrenuti pitanje vitalnog nacionalnog interesa

"Ukoliko Klub Bošnjaka smatra kako se u Gradskom vijeću donose odluke koje su protivne vitalnom nacionalnom interesu Bošnjaka, Mostar je jedina jedinica lokalne samouprave koja može pokrenuti mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa pred Ustavnim sudom Federacije", rekao je Bevanda.

Na pitanje voditeljice o tome hoće li Klub Bošnjaka pokrenuti pitanje vitalnog nacionalnog interesa, Rahimić odgovara potvrdno.

"Naravno da hoćemo, to je naša zakonska obaveza i dužnost koju smo preuzeli od naših glasača da pazimo na to i štitimo njihove interese. Ako ste pitali na čemu se temelji to napuštanje Vijeća, dakle, mi nećemo fizički dolaziti na sjednice, ali ćemo održavati sjednice Kluba naroda na kojima se proglašava vitalni nacionalni interes kada se formira dnevni red, tako da ćemo sigurno znati zaštititi naše interese ukoliko budemo smatrali da su ugroženi", rekao je Rahimić, na što je Bevanda nesudjelovanje u radu Gradskog vijeća usporedio sa situacijom blokade u Domu naroda državnog parlamenta. 

"U Domu naroda imamo blokadu zbog nedolaska tri delegata iz jednog naroda, to se naziva antidejtonskim djelovanjem, zar ne", upitao je Bevanda i dodao kako Klub Bošnjaka neće dolazi na sjednice vijeća, koje kako je naglasio, uopće nema ovlasti niti išta može odlučiti o popunjavanju pojedinog radnog mjesta oko kojeg je spor i nastao.

Na papiru diskriminacije nema

Damir Džeba je ocijenio kako je zapravo Mostar kao jedinica lokalne samouprave najviše diskriminiran. Naglasio je da u tom gradu postoje brojni zaštitni mehanizmi koji osiguravaju zastupljenost konstitutivnih naroda, uključujući minimalne i maksimalne kvote, zbog čega, smatra, nije moguće govoriti o diskriminaciji.

"Žao mi je što se narušavaju odnosi između Hrvata i Bošnjaka. Moramo odvojiti dojam od činjenica. Odnos Bošnjaka i Hrvata u gradskoj upravi i poduzećima treba staviti na papir. Prema podacima koje imam, Bošnjaci nisu diskriminirani u kontekstu proporcionalnosti prema popisu iz 1991. godine. Dapače, u nekim javnim poduzećima i upravi balans je jednak ili čak u korist Bošnjaka", rekao je. 

Omer Hujdur, zastupnik NiP-a u Skupštini HNŽ-a, istaknuo je da smatra kako diskriminacija Bošnjaka u Mostaru postoji te kako to potvrđuju i recentni događaji. Kao primjer naveo je, prema njegovim tvrdnjama, nezakonit upis imovine Elektroprivrede BiH na Elektroprivredu HZ HB, ali i osporavanje izgradnje Kulturnog centra na lokalitetu "Lakišića haremu", dok se istodobno gradi zgrada Hrvatskog narodnog kazališta.

Ukazao je i na sigurnosne probleme, tvrdeći da se napadi na Bošnjake ne procesuiraju, kao i na višegodišnje vandaliziranje Partizanskog groblja bez sankcija.

Posebno je izdvojio postavljanje križeva u Liska parku, koje je ocijenio provokacijom. Dodao je i da na razini Hercegovačko-neretvanskog kantona ključne funkcije uglavnom obnašaju Hrvati, unatoč relativno maloj razlici u udjelu stanovništva između dva naroda.

Srbi između dvije vatre

"Možda će zvučati teško, ali Srbima bi vjerojatno bilo lakše da je jedan narod dominantan, jer se sada nalazimo između dvije politike koje se stalno sukobljavaju. Postoje zaštitni mehanizmi u Statutu, ali oni nisu savršeni", rekao je Velibor Milivojević, predsjednik Glavnog odbora SNSD-a Mostar. 

Pojasnio je kako četiri vijećnika iz reda srpskog naroda često dolaze s lista drugih nacionalnih stranka kako bi se popunile kvote, što nije pravi mehanizam zastupanja.

"Izborni zakon za Mostar je specifičan i, unatoč apelacijama, srpski glasovi često ne vrijede isto jer se Srbi ne mogu organizirati kroz područne jedinice", rekao je i osvrnuo se i na izbor gradonačelnika Kordića koje je opravdao tvdnjom kako je to "bio interes grada da se procesi pokrenu, a ne puko priklanjanje jednoj strani".

O Liska parku

Nakon što je Hujdur kao jedan vid diskriminacije spomenuo i vandalizam na Partizanskom spomen obilježju, Bevanda je naglasio kako ne vidi na koji način se taj slučaj može povezati s diskriminacijom Bošnjaka, ističući da osuđuje svaki oblik vandalizma, ali da to ne može biti temelj za političke tvrdnje o ugroženosti naroda.

U raspravu se  ponovno uključio i Omer Hujdur, tvrdeći da iza tih događaja uglavnom stoje hrvatski politički predstavnici, što je Bevanda osporio tražeći pojašnjenje na koga konkretno misli. Hujdur je odgovorio da misli na HDZ, na što je Bevanda reagirao tvrdnjom da se vandalizam ne može povezivati s bilo kojom politikom ili narodom.

Razgovor se potom usmjerio na Liska park, gdje je Bevanda naglasio kako se radi o privremenom ratnom groblju te da su tamo sahranjeni ljudi različitih vjera. 

"Radi se o privremenom ratnom groblju, kakvih je bilo i u Sarajevu, a u Sarajevu su svi ti grobovi ekshumirani. U sadašnjem prostoru Liska parka nisu ekshumirani svi katolici, ni pravoslavni ni ostali. Nemojte govoriti da su ekshumirani jer imate obitelji koje nisu imale svoje nasljednike od kojih znam pojedine, a njihovi križevi su i danas ondje", rekao je Bevanda. 

Na to je Hujdur ponovio kako na tim križevima nema imena i prezimena, a u raspravu se uključio i Džeba spominjući papire o prodaji navedenog lokaliteta. 

"Radi se o mjestu koje je do 1992. godine bilo klasičan gradski park. Zbog ratne situacije 1992. sahranjivanje u gradska groblja bilo je nemoguće, pa je tamo privremeno sahranjen ogroman broj ljudi svih vjera. Dio ljudi je kasnije ekshumiran, a dio, nažalost, nije ni do danas. To se sada koristi u političke svrhe. Prijedlog moje stranke još prije pet i više godina bio je da se obavi ekshumacija, jer je neprimjereno da se spomenici nalaze u sklopu dvorišta obiteljskih kuća, kao što znate da je slučaj u toj uskoj ulici. Naš je prijedlog da se na tom mjestu napravi spomenik svim civilnim žrtvama, bez uništavanja ikakvog traga, te da se svi koji su tamo bili sahranjeni 1992. godine obilježe posebnom spomen-pločom što bi bilo rješenje slično onome u centru Sarajeva", rekao je Bevanda. 

Milijunska šteta za Mostar

"Ono što sam dobio službeno danas od inspekcije, a i neslužbenim nekim kanalima jeste kako je prekršeno nekoliko zakonskih procedura oko rješavanja samog predmeta. Postupajuća načelnica iz reda hrvatskog naroda je uzela sebi za pravo da imenuje osobu koja nije ovlaštena, da ta osoba izvrši promjenu u katastru bez pravnog osnova, bez uključivanja suprotne strane", rekao je Rahimić i naglasio kako nije promijenjen posjed samo Elektroprivrede nego i privatnih osoba koje se nalaze u stvarnom posjedu, a prema njegovim riječima, izvršena je promjena posjeda na parcelama koje su vlasništvo grada, ali i država. 

"Time je Grad Mostar oštećen za preko milijun maraka jer sada ne može raspolagati tom imovinom, dok se ne riješi taj spor jer tu imovinu ne može prodati, a vlasnik je", dodao je Rahimić.

Kako je rekao, načelnica je "malo traljavo" pokušala popraviti situaciju vraćanjem postupka, dodijeljivanjem predmeta, a na sve to su uslijedile i brojne žalbe. 

Kome pripada imovina?

Slaven Bevanda je zatim istaknuo kako je situaciju u Mostaru po pitanju dvije elektroprivrede u potpunosti jasna. Podsjetio je na 2000. godinu i zakon o privatizaciji na temelju kojeg su obje elektroprivrede napravi početne bilance i procijenile svoju imovinu. Prema tome, naveo je kako je ono što je u početnoj bilanci Elektroprivrede HZ HB je njihova imovina, iako je danas država upisana, a ono što je upisano u početnu bilancu Elektroprivrede BiH je njihova imovina. 

"Imovina oko HE Mostar i ono što je eksproprijacijski pojas i služi brani treba pripasti Elektroprivredi HZ HB. Što je oko Salakovca treba pripasti Elektroprivredi BiH jer ona upravlja njome. Ako pogledate Zakon o zabrani raspolaganja, vidjet ćete da je ova imovina izuzeta od zabrane. Ako je netko prekoračio ovlasti i upisao tuđu parcelu, pogriješio je, ali nitko nije uskraćen za žalbeni postupak. Ako EP BiH potražuje pravo na HE Mostar, smatram da za to nema osnova, kao što ni EP HZ HB nema pravo na Salakovac. To je riješeno Zakonom o privatizaciji i početnim bilancama", rekao je Bevanda. 

HNK će se graditi

Damir Džeba je istaknuo kako sve mora biti provedeno isključivo po zakonu te da pravobranitelj mora reagirati u svim spornim slučajevima. Naveo je primjer dokumenata iz 1955. godine, prema kojima je, kako tvrdi, Islamska zajednica prodala park Gradu Mostaru, naglašavajući da grad mora štititi svoju imovinu i da se ne može proizvoljno tvrditi da zemljište pripada bilo kojoj vjerskoj zajednici ako postoje valjani kupoprodajni dokumenti.

"Grad Mostar štiti upravne procese, što se odnosi i na izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta. U Skupštini i Federalnom parlamentu utvrđeno je da postoje sve dozvole. Problem je što se oko zgrade HNK-a stvara politička konstrukcija i dojam sukoba. Hrvatsko narodno kazalište će se izgraditi. Sjetite se rasprava o Pelješkom mostu koji je na kraju sagrađen i funkcionalan. Tako će biti i s HNK-om jer sve su dozvole potvrđene na prvostupanjskim i drugostupanjskim instancama", rekao je Džeba.