SNSD iznio uvjet za usvajanje europskih zakona

''Istrošena je sarajevska žvaka da SNSD nešto blokira. Smatramo da je u skladu s Ustavom da Parlamentarna skupština donosi zakone, a ne pojedinac. Postoje li u članicama EU dva zakonodavca – zašto bi ovdje bila?'', kazao je SNSD-ov ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac nakon sjednice Vijeća ministara na kojoj je oboren dnevni red i tako propuštena šansa za usvajanje zakona o VSTV-u i Sudu BiH.

Političke fekalije Rekao je kako ništa ne blokiraju nego inzistiraju da se prije usvajanja novih zakona "vrati suverenitet" tijelima vlasti u BiH, odnosno da se ukine mogućnost da visoki predstavnik za BiH nameće odluke i donosi zakone.

Pregovarač Srbin

"Jedino što je bilo moguće uraditi prije rasprave... je očistiti političke fekalije koje je ostavio Christian Schmidt", kazao je Košarac, pojašnjavajući da SNSD sada traži da se prije bilo čega drugog ponište izmjene kaznenog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik i po kojima je Dodik osuđen na godinu dana zatvora.

Naglasio je i da glavni pregovarač mora biti Srbin i iz SNSD-a.

''EU put je zaustavljen 5. lipnja kada je u Domu naroda izaslanik Ademović glasao protiv Zakona o VSTV-u. Pitam: Ima li Trojka izaslanika u Domu naroda i čiju politiku Ademović provodi? Isto je uradila i druga Trojka iz RS. Imamo dvije trojke na lažno euopskom putu. Trojka je dezorijentirana otkad nema Murphya – nema predsjednika Trojke, otišao u Ameriku'', izjavio je Košarac.

Ministar financija Srđan Amidžić je rekao kako točke dnevnog reda ''nisu bile usuglašene'', zbog čega se o njima nije moglo raspravljati.

''Imali smo 32 druge točke, mogli smo barem njih razmatrati'', poručio je.

Zadnji tren

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ni u ponedjeljak nije odobrilo nacrte dva zakona čije je donošenje nužno da bi zemlja započela pristupne pregovore s Europskom unijom niti je donijelo odluku o uspostavi ureda glavnog pregovarača.

Ministar pravde Davor Bunoza kazao je kako žali zbog neusvajanja reformskih zakona jer su oni u interesu svih u BiH i bitni za nastavak europskog puta.

"Zakone moramo donositi prije svega zbog nas u BiH. Žao mi je što zakone nismo usvojili jer se oni svakako mogu popravljati ukoliko imaju nedostataka", kazao je Bunoza.

BiH pokušava u posljednji trenutak ispuniti formalne uvjete za otvaranje pristupnih pregovora, odnosno sazivanje prve međuvladine konferencije prije 17. prosinca za kada je najavljen summit EU-a i država zapadnog Balkana.

Kvote

Dan kasnije, odnosno za 18. prosinca, zakazan je sastanak Europskog vijeća na kojemu bi mogla biti donesena odluka o početku pregovaračkog procesa za što je BiH načelnu suglasnost dobila još u ožujku 2024. godine, no do sada nije ispunila dodatne uvjete koji su tada postavljeni.

Od BiH je tada zatraženo usvajanje zakona o sudovima, odnosno o Sudu BiH, kao i o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV). Zakonsko definiranje statusa Suda BiH, odnosno njegovog prizivnog odjela, blokirali su ultimativni zahtjevi vlasti iz Republike Srpske da njegovo sjedište bude u Banja Luci, što su iz EU ocijenili lošim rješenjem.

Zakon o VSTV-u mjesecima je bio predmetom rasprava o tome treba li i u kojem omjeru članove tog tijela birati i na temelju etničkih kvota, kao i o tome na koji će se način prijavljivati i provjeravati imovina sudaca i tužitelja.