Investitor iz Sjedinjenih Američkih Država zainteresiran je za izgradnju koridora 5c kroz Republiku Srpsku, potvrdio je Nezavisnim novinama Zoran Stevanović, ministar prometa i veza Republike Srpske.
Stevanović je rekao kako u ovom trenutku ne može davati više informacija jer su razgovori u tijeku, ali će javnost biti pravodobno informirana o svemu.
Projekt je trebala financirati EU, ali je privremeno suspendiran 2022. godine. Kao razlog navedeni su politički potezi vodstva u Republici Srpskoj, posebno kada je riječ o blokiranju institucija BiH.
EU je trebala financirati taj dio koridora povoljnim kreditima Europske investicijske banke, a u igri je bio i grant od 20 posto ukupne vrijednosti projekta, s obzirom kako je riječ o europskom koridoru.
Ferdinand Konig, glasnogovornik Delegacije EU, pojasnio je kako je EU planirala podržati i cestovni i željeznički dio koridora 5c. Od ukupne vrijednosti projekta, procijenjene na 620 milijuna eura, grant je trebao iznositi 274 milijuna eura. Uvjet za ta sredstva, kako ističe Konig, bio je puno funkcioniranje institucija BiH i završetak političke krize u BiH.
"Od tada, nažalost, traje kontinuirani zastoj na državnoj razini. Europska komisija ocjenjuje kako taj uvjet trenutačno još nije ispunjen, posebno imajući u vidu blokadu brojnih važnih financijskih odluka, uključujući i Reformsku agendu Plana rasta", objasnio je Konig.
Konig je pojasnio kako je Komisija informirala BiH kako namjerava predložiti Investicijskom fondu za zapadni Balkan otkazivanje dijela projekta koji se odnosi na željezničku prugu, dok će konačna odluka u vezi s cestovnim dijelom koridora biti donesena 2027. godine.
"Pozivamo BiH raditi na ispunjavanju relevantnog uvjeta kako bi se izbjeglo otkazivanje cestovnog projekta: Mediteranski koridor, petlja Johovac - petlja Vukosavlje, dionica autoceste 5c u Bosni i Hercegovini u ukupnom iznosu od 187,4 milijuna eura. Također, pozivamo BiH da ponovno podnese prijavu za grantove iz Investicijskog fonda za zapadni Balkan za otkazani investicijski projekt nakon ispunjavanja uvjeta, u okviru budućeg poziva za dostavu prijedloga investicijskih projekata", pojasnio je.
EU definitivno neće financijski podržati željeznički dio koridora, ali još godinu dana postoji mogućnost, ako se politička kriza u BiH prema njihovu stajalištu smiri, za dio sredstava za cestovni dio koridora u ovom proračunskom ciklusu, pišu Nezavisne.
Dodaju kako im je iz europskih izvora pojašnjeno, na pitanje je li pravno moguće da drugi investitor preuzme financiranje ovog koridora, s obzirom na to da je veći dio ostatka koridora financiran iz europskih sredstava, kako je pravo domaćih vlasti realizirati projekte onako kako žele. Objašnjeno je kako je svaka dionica koridora zaseban projekt koji svatko može financirati. Međutim, kako ocjenjuju, teško je očekivati kako bi bilo koji drugi investitor mogao ponuditi povoljnije financiranje od onoga koje nudi Europa.
Zanimljivo je kako administracija u Washingtonu smatra kako je kriza u BiH završena jer su ukinute sankcije liderima u Srpskoj, dok EU smatra kako kriza i dalje traje, zbog čega sankcije ostaju na snazi.
Nedavno je i Alfred Granas, njemački veleposlanik u BiH, u intervjuu za Nezavisne naglasio kako se stavovi SAD i Europe razlikuju te kako i njegova vlada smatra kako je rano za ukidanje mjera protiv Banje Luke.
SAD žele pokušati promijeniti političku atmosferu u BiH ne primjenjujući sankcije, već tražeći načine suradnje koji bi doveli do vraćanja stabilnosti. Smatraju kako gospodarstvo može biti glavni faktor stabilizacije odnosa u BiH te bi dolazak američkih investitora, ako dođe do realizacije, mogao tome doprinijeti.