Dr. sc. Marko Banožić: Terorizam je promijenio bojno polje, u svijetu i u BiH

U hotelu Zonar u Zagrebu održana je međunarodna konferencija DataFocus 2026, koja je okupila stručnjake iz područja sigurnosti, digitalne forenzike, informacijskih tehnologija i pravosuđa.

Jedno od zapaženijih predavanja održao je glasnogovornik Uprave policije MUP-a Županije Zapadnohercegovačke dr.sc. Marko Banožić na temu "Prikupljanje i analiza digitalnih dokaza u kaznenim djelima terorizma".

Banožić je autor je znanstveno-popularne knjige "Mediji i suvremeni terorizam" i većeg broja znanstvenih i stručnih radova iz područja sigurnosti, komunikologije i medija.

Govorio je o ulozi digitalnih dokaza u suvremenim antiterorističkim istragama te izazovima s kojima se sigurnosne i pravosudne institucije danas suočavaju.

Naglasio je kako terorizam predstavlja jednu od najvećih sigurnosnih prijetnji suvremenoga svijeta, a globalni se sukobi već duže vrijeme više ne vode isključivo na fizičkom bojištu, nego i u virtualnom prostoru.

"Suvremeni terorizam u velikoj mjeri koristi digitalne tehnologije, umjetnu inteligenciju, društvene mreže i enkriptirane komunikacijske platforme za propagandu, radikalizaciju, vrbovanje i koordinaciju aktivnosti", istaknuo je tijekom izlaganja.

Gdje je tu BiH

Prema podacima Global Terrorism Database Sveučilišta u Marylandu, od 1970. godine do danas u svijetu se dogodilo više od 200.000 terorističkih akata, u kojima je smrtno stradalo između 500 i 600 tisuća ljudi.

Banožić je naglasio razvoj suvremenog digitalnog terorizma, koji se intenzivno razvija od početka 21. stoljeća paralelno s ekspanzijom interneta, društvenih mreža i pametnih telefona.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, dr. sc. Banožić istaknuo je kako se BiH u sigurnosnim analizama često opisuje kao tranzicijska i postkonfliktna država suočena sa složenim sigurnosnim izazovima, među kojima borba protiv terorizma zauzima značajno mjesto.

Digitalni prostor - novo područje djelovanja terorističkih organizacija

Kao jedan od ključnih primjera suvremenog digitalnog terorizma naveo je teroristička organizacija tzv. Islamska država koja je osim fizičkog teritorija u Siriji i Iraku razvila i snažan "digitalni teritorij".

ISIL je sustavno koristio društvene mreže, online propagandu, enkriptiranu komunikaciju i digitalne platforme za vrbovanje novih članova, radikalizaciju, psihološki rat, koordinaciju simpatizera i širenje propagandnog sadržaja.

Posebno je naglašena uloga profesionalnih medijskih centara poput Al-Hayat Media Center i Amaq News Agency, koji su proizvodili propagandne sadržaje prilagođene društvenim mrežama i mlađoj populaciji.

Digitalni dokazi imaju ključnu i preventivnu ulogu

Središnji dio predavanja odnosio se na digitalnu forenziku i prikupljanje digitalnih dokaza u kaznenim djelima terorizma.

Istaknuto je kako digitalni dokazi danas predstavljaju jedan od najvažnijih elemenata suvremenih istraga jer omogućuju: identifikaciju osumnjičenih osoba, dokazivanje komunikacije među članovima terorističkih grupa, praćenje financijskih tokova, otkrivanje propagandnih aktivnosti i povezivanje osoba s međunarodnim terorističkim organizacijama.

Naglasio je i kako digitalni dokazi nemaju samo represivnu nego i preventivnu vrijednost.

"Cilj nije samo dokazati već počinjeno kazneno djelo, nego i pravodobno prepoznati procese radikalizacije i spriječiti buduće terorističke napade", poručio je tijekom izlaganja.

Slučaj Huseina Bosnića

Kao studija slučaja analizirao je predmet Huseina Bosnića, koji je pravomoćno osuđen zbog javnog poticanja na terorizam, vrbovanja i organiziranja terorističke grupe.

U tom predmetu važnu ulogu imali su upravo digitalni dokazi: videozapisi propovijedi, internetske objave, komunikacija putem društvenih mreža, online kontakti sa sljedbenicima, elektronički tragovi povezani s odlascima državljana BiH na strana ratišta.

Digitalna forenzika omogućila je istražiteljima rekonstrukciju komunikacije, povezivanje osumnjičenih osoba i dokazivanje propagandnog djelovanja.

Enkripcija i VPN predstavljaju izazov istražiteljima

Ukazao je na brojne izazove s kojima se istražitelji danas suočavaju: enkriptirane komunikacije, korištenje VPN servisa, međunarodni serveri, zaštita privatnosti i zakonitost pribavljanja podataka.

Zbog toga je naglasio važnost kontinuiranog stručnog usavršavanja istražitelja, međunarodne suradnje i stalnog razvoja digitalne forenzike.