Aarhus centar u Bosni i Hercegovini i CEE Bankwatch Network pozvali su Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da odbaci izmjene Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji s Hrvatskom, upozorivši kako je riječ o štetnom projektu koji se pokušava usvojiti po hitnom postupku, bez javne rasprave i uz ozbiljne pravne i financijske rizike za Bosnu i Hercegovinu.
Kako navode iz tih organizacija, jedna od ključnih odluka o budućnosti energetskog sektora u Bosni i Hercegovini donosi se ubrzano, pod snažnim političkim pritiskom, uz zanemarivanje zakonskih procedura i bez jasnog uvida u dugoročne posljedice projekta.
Nina Kreševljaković iz Aarhus centra u Bosni i Hercegovini ocijenila je kako se o ovom pitanju odlučuje brzopleto te ustvrdila da Zakon o koncesijama, da je bio poštovan, ne bi omogućio dodjelu posla američkoj kompaniji za koju tvrdi da nema reference ni iskustvo u tom sektoru.
Dodala je kako predloženi zakon, prema njihovom stajalištu, preskače ključna pitanja i ostavlja ih za naknadni dogovor između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i američke kompanije.
Pippa Gallop iz Bankwatch Networka upozorila je kako javnost u Federaciji Bosne i Hercegovine neće dobiti plinovod bez troška, bez obzira na tvrdnje o privatnom investitoru.
Prema njezinim riječima, građani bi troškove projekta mogli snositi kroz više račune za energiju, jamstva za kredite ili ugovore o zakupu kapaciteta, dok točna cijena i uvjeti još nisu poznati jer bi, kako tvrdi, mogli biti dogovoreni bez odobrenja Parlamenta i iza zatvorenih vrata.
Iz organizacija dodatno poručuju kako nisku ovisnost Bosne i Hercegovine o uvoznom plinu treba promatrati kao prednost, a ne kao nedostatak.
Smatraju da bi Bosna i Hercegovina trebala učiti na iskustvu država Europske unije koje nastoje smanjiti ovisnost o uvoznom plinu jačanjem obnovljivih izvora energije i elektrifikacijom, umjesto da ulazi u projekte koji bi mogli dugoročno povećati troškove i energetsku ovisnost.
Denis Žiško iz Aarhus centra u Bosni i Hercegovini ocijenio je kako izjave političkih stranaka nakon glasanja u Zastupničkom domu pokazuju da se potpora projektu temelji na populizmu i površnom tumačenju geopolitike, a ne na zakonitosti, održivosti energetskog razvoja i kvaliteti ponuđenog rješenja.
Organizacije podsjećaju kako je Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio predložene izmjene Zakona 8. travnja, dok je sjednica Doma naroda zakazana za 15. travnja.
Aarhus centar u Bosni i Hercegovini i CEE Bankwatch Network ranije su objavili analizu koja, kako navode, ukazuje na pravne, financijske i institucionalne rizike projekta, a koja je predstavljena zastupnicima oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Na kraju su pozvali izaslanike Doma naroda da odbace predložene izmjene Zakona i zatraže transparentan i zakonit proces odlučivanja o strateškim energetskim projektima od javnog interesa u Bosni i Hercegovini.