Werner von Braun - nacistički znanstvenik koji je zaposlen kao direktor u NASA-i

Na današnji dan prije 65 godina, 21. listopada 1959. američki predsjednik Dwight D. Eisenhower odobrio je prijenos raketnih istraživačkih centara koji su do tada bili u sastavu američke vojske u posjed novoosnovane civilne agencije – NASA-e.

Potez predsjednika Eisenhowera, kojim je razvoj raketne tehnologije prebačen iz vojne u civilnu sferu, još je zanimljiviji s obzirom da je taj predsjednik ranije bio jedan od vodećih američkih generala u Drugom svjetskom ratu.

Wernher von Braun, njemački barun i znanstvenik koji je ranije sudjelovao u nacističkom raketnom programu, bio je nakon Drugog svjetskog rata u službi američke vojske.

Budući da je raketni program na kojem je radio prebačen u civilnu sferu NASA-e, i Wernher von Braun postao je NASA-in zaposlenik.

U novom sustavu imao je visoku funkciju – postao je prvi direktor najvećeg NASA-inog svemirskog centra zvanog Marshall Space Flight Center (MSFC). Ta važna institucija, smještena pokraj grada Huntsvillea u Alabami, vodila je razvoj poznatih raketa Saturn kojima su ljudi lansirani na Mjesec.

Wernher von Braun, punim imenom Wernher Magnus Maximilian Freiherr von Braun, rođen je u poljskom gradu Wirsitzu, 23. ožujka 1912. godine.

Ovaj bivši časnik SS-a bio je jedan od vodećih stručnjaka za rakete i raketna oružja u nacističkoj Njemačkoj i jedan od konstruktora za ono doba dalekometnog projektila V-2, kojim je od 1944. do 1945. bombardirana Velika Britanija i Antwerpen, luka u Belgiji.

Nakon kapitulacije Njemačke, von Braun je s oko 127 raketnih stručnjaka s kojima je u Peenemündeu radio na razvoju raketa u vojne svrhe emigrirao u SAD gdje je nastavio rad na razvoju i usavršavanju raketa.

Pod njegovim vodstvom izgrađeno je u SAD-u nekoliko novih tipova raketa nosača za svemirske letove, među kojima i raketa Jupiter-C, kojom je 1958. lansiran prvi američki umjetni satelit Explorer 1. Poslije je radio na projektu gigantske rakete Saturn V.

Smatra se glavnim američkim raketnim stručnjakom, zaslužnim za uspjeh programa Apollo, za let na Mjesec svemirskih brodova s ljudskom posadom.

Umro je u gradu Alexandria, Virginia, 16. lipnja 1977. godine od posljedica raka gušterače.