Što se događa s vašim tijelom kad preskačete obroke?

Preskakanje doručka, ručka ili večere postaje sve češće, ponekad namjerno, ponekad zbog užurbanog života. Ali, je li to bezopasno ili opasno po zdravlje? Evo što kaže znanost.

1. Brza reakcija tijela

Kad preskočite obrok, šećer i inzulin u krvi padaju. Tijelo tada aktivira hormone koji razgrađuju pohranjenu glukozu i, kad je nestane, prelazi na masnoće kao izvor energije. Pritom raste i hormon gladi, grelin, zbog kojeg kasnije jedemo više.

2. Utjecaj na mozak i raspoloženje

Glad može privremeno smanjiti koncentraciju i pamćenje te pojačati razdražljivost. Mnogi, kad napokon dođu do hrane, pojedu više i kaloričnije obroke, što stvara začarani krug prejedanja.

3. Metabolizam i težina

Rijetki, planirani obroci mogu pomoći kod regulacije tjelesne mase, ali preskakanje doručka i kasno večernje prejedanje povezani su s većim rizikom od debljanja, lošijom kontrolom šećera u krvi i povišenim masnoćama.

4. Povremeni post nije isto što i preskakanje obroka

Povremeni post (intermittent fasting) ima pravila i strukturu, primjerice, jedete samo u određenom vremenskom okviru, dok preskakanje obroka obično nema plan.

Zbog toga povremeni post često daje bolje rezultate, dok nasumično preskakanje može štetiti zdravlju.

5. Svi ne reagiraju isto

Dob, spol, životne navike i financijske mogućnosti utječu na to kako tijelo reagira. No, bez obzira na razlike, preskakanje obroka dugoročno može dovesti do manjka važnih vitamina i minerala, poput kalcija, vitamina C i folata, te potaknuti nezdrave prehrambene obrasce.