Preminuo bosanskohercegovački akademik Dževad Jahić

Akademik Dževad Jahić, jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih lingvista, preminuo je u 76. godini.

Vijest o njegovoj smrti objavio je Sanjin Kodrić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture ”Preporod“ u Bosni i Hercegovini, koji je kazao da će informacije o komemoraciji, dženazi i ukopu biti naknadno objavljene.

Najznačajniji lingvist-bosnist

"Bio je naš najznačajniji lingvist-bosnist. Plemenit i dobar čovjek, učitelj i prijatelj... Bog Dragi neka mu bude milostiv", napisao je Kodrić.

Jahić je rođen 15. kolovoza 1948. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Rogatici. Završio je studij srpskohrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu 1973.

Magistarski rad pod nazivom "Lovačka terminologija i lovački žargon u govoru rogatičkog kraja" obranio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1977.

Doktorsku disertaciju pod nazivom "Ijekavskošćakavski govori istočne i jugoistočne Bosne" obranio je 1981. na Filološkom fakultetu u Beogradu.

Radio je u Institutu za jezik i književnost u Sarajevu. Na Filozofskom fakultetu radio je od 1975. Godine 1983. izabran je za docenta, 1989. za vanrednog, a 2002. za redovnog profesora na predmetima Historijska gramatika i Historija bosanskoga književnog jezika.

Od 1989. do 1993. bio je lektor i predavač srpskohrvatskog jezika i jugoslavenskih književnosti na Katedri slavenskih jezika Filološkog fakulteta Moskovskog državnog univerziteta.

Dijalektologija, siciolingvistika...

Područja Jahićevog naučnog zanimanja bila su dijalektologija, povijest jezika, sociolingvistika, iz kojih je objavio veći broj radova u znanstvenim časopisima (Južnoslovenski filolog, Zbornik za filologiju i lingvistiku, Slavjanskoje slavjanovedenije, Pregled, Sveske Instituta za proučavanje nacionalnih odnosa).

Bio je član Bošnjačke akademije znanosti i umjetnosti.

Osim znanstvenog, bavio se i književnim radom, a objavio je i više zbirki pjesama.

Autor je djela: "Sedra pelinova", "Trešnjev bunar", "Vitorin vrijes", "Ijekavskoštakavski govori istočne Bosne", "Stakleni mejt", "Bošnjački narod i njegov jezik", "Rječnik bosanskog jezika" i druga.