Istraživanje koje je 2019. počelo Sveučilište Cornell donijelo je rezultate koji su izazvali lavinu komentara psihologa, liječnika, sociologa i šire javnosti. Nakon šest godina istraživanja ljudske sreće i prečaca koji do nje vode, istraživači su došli do ključnog pojma – smisla i svrhe.
U svijetu nestabilnog gospodarstva, neizvjesnosti, kaotičnih politika i iscrpljenog planeta, ljudi dodatno strahuju kako će im umjetna inteligencija oduzeti posao. Povjerenje u znanost i institucije urušava se, a sve više ljudi prijavljuje depresiju, anksioznost i osjećaj usamljenosti. Prema podacima Gallupa, broj onih koji kažu kako su "vrlo zadovoljni životom" najmanji je u posljednjih 25 godina.
Ipak, nova istraživanja sa Sveučilišta Cornell tvrde kako "postoji jednostavan način kako se čovjek može izboriti s ovim kaosom – ne kroz luksuz, rituale samopomoći ili motivacijske citate, nego kroz pronalaženje i njegovanje osjećaja svrhe", navode istraživači.
Šestogodišnje istraživanje Sveučilišta Cornell pokazalo je kako izgovaranje i praktično ostvarivanje vlastite svrhe može imati snažan pozitivan učinak na mentalno, ali i fizičko zdravlje. Psiholog Anthony Burrow, voditelj Laboratorija za proučavanje svrhe i identiteta, proveo je zanimljiv eksperiment među mladima: oko 1.200 srednjoškolaca i studenata dobilo je po 400 dolara koje su mogli potrošiti kako žele, ali pod jednim uvjetom – novac iskoristiti za nešto što ima smisla za njih same, njihove obitelji ili zajednicu.
Rezultat je bio iznenađujući. Nakon samo osam tjedana, mladi koji su dobili sredstva pokazali su veći osjećaj svrhe, pripadnosti i korisnosti, kao i više pozitivnih emocija. Burrow je to sažeo jednostavno:
"Kada ljudima pomognete da doprinesu nečemu, oni hodaju svijetom s jačim osjećajem smisla."
Suprotno stereotipima o generaciji Z kao „narcisoidnoj i opsjednutoj telefonima“, istraživanje je pokazalo kako su mladi duboko motivirani pomagati drugima. Čak 95 posto sudionika projekta iskoristilo je novac za aktivnosti koje koriste drugima – donirali su knjige školama, organizirali zajedničke događaje, sadili stabla ili pokretali male inicijative za mentalno zdravlje.
Jedna od sudionica, Melanie Marshall, zasadila je stablo japanske kaki jabuke u dvorištu fakulteta.
"Plodovi će možda doći tek za nekoliko godina, ali meni je ovo drvo odmah dalo osjećaj kako moje ideje vrijede“, rekla je.
U vrijeme kada tržište nudi beskrajne recepte za sreću – od meditacije i zahvalnosti, preko otpornosti i "flow" stanja, do brige o sebi – možda smo, kako kaže Burrow, stvari previše zakomplicirali.
Njegov kolega, profesor psihologije Todd Kashdan, objašnjava:
"Možda je vrijeme da prestanemo ljudima komplicirati život i ponudimo jednostavan okvir: prestanite se fokusirati na sebe i zapitajte se što danas, ovog tjedna ili mjeseca možete učiniti za druge."
Kashdanovo istraživanje pokazuje kako ljudi koji svakodnevno prate svoj napredak prema osobnoj svrsi – bez obzira koliko mali koraci bili – pokazuju više samopouzdanja, smisla i pozitivnih emocija.
Aristotel je vjerovao kako je "dobar život onaj sa svrhom". Nietzsche je pisao kako "onaj tko ima zašto, može izdržati gotovo svako kako". Viktor Frankl, psihijatar i autor knjiga "U potrazi za smislom" i "Zašto se niste ubili", smatrao je kako sreća "nije cilj, nego nusproizvod posvećenosti nečemu većem od sebe".
Današnja istraživanja potvrđuju njihove zaključke. Ljudi koji žive s jasnim osjećajem svrhe žive pod manjim stresom, manje su izloženi riziku od srčanih bolesti, sporije kognitivno propadaju i žive dulje piše Bonitet.
Iako zvuči jednostavno, pronaći vlastitu svrhu mnogima nije lako. Psiholozi savjetuju jednostavnu vježbu: zapitajte se "Što svijetu nedostaje?" i "Kako ja mogu barem malo ispuniti taj prostor?" Nije važno odnosi li se svrha na obitelj, posao, umjetnost ili zajednicu – važno je nek bude iskrena i posvetite joj barem 20 minuta dnevno.
"Prava sreća ne dolazi iz samopromocije, nego iz doprinosa", kaže psihologinja Kendall Bronk. "Najbolji način kako pronači sreću je prestati trčati za njom i početi usrećivati druge."
