Kako je planet koji nije postojao zbunio znanstveni svijet?

Početkom siječnja 1860. znanstveni je svijet bio uvjeren da je napravljen velik iskorak u razumijevanju Sunčeva sustava. 2. siječnja 1860. godine javnosti je službeno objavljeno "otkriće" novog planeta, nazvanog Vulkan, za koji se vjerovalo da kruži unutar orbite Merkura. Iako će se kasnije pokazati da taj planet nikada nije postojao, priča o Vulkanu desetljećima je zbunjivala astronomiju i ostavila neobičan trag u znanosti i popularnoj kulturi, piše Index.

Astronomska zagonetka

Problem koji je doveo do ideje o Vulkanu bio je ozbiljan i stvaran. Astronomi su uočili da se Merkurova orbita ne ponaša točno onako kako su predviđali izračuni temeljeni na Newtonovoj teoriji gravitacije. Točnije, Merkurov perihel, točka njegove orbite najbliža Suncu, pomicao se brže nego što je teorija dopuštala. Budući da je slična anomalija ranije uspješno objašnjena otkrićem Neptuna, činilo se logičnim da i ovdje postoji još neotkriven planet.

Ideju je razvio ugledni francuski astronom Urbain Le Verrier, koji je već stekao slavu upravo predviđanjem postojanja Neptuna. Le Verrier je zaključio da bi relativno mali planet, smješten vrlo blizu Sunca, mogao svojim gravitacijskim utjecajem objasniti nepravilnosti u Merkurovu gibanju. Nakon analize dostupnih opažanja, 2. siječnja 1860. pred Francuskom akademijom znanosti objavio je da takav planet postoji.

Dodatnu težinu njegovoj tvrdnji davala su navodna opažanja iz prethodnih godina. Posebno se isticalo svjedočanstvo amaterskog astronoma Edmonda Modestea Lescarbaulta, koji je tvrdio da je 26. ožujka 1859. vidio tamnu točku kako prolazi preko Sunčeva diska. Tijekom 1860. godine, osobito za vrijeme pomrčina Sunca, pojavilo se još nekoliko sličnih prijava. U doba ograničenih instrumenata i otežanih promatranja Sunca, takva su opažanja djelovala uvjerljivo.

Znanstvena zabluda

Vulkan je ubrzo postao dio ozbiljnih znanstvenih rasprava. Pojavljivao se u astronomskim publikacijama, proračunavale su se njegove moguće orbite, a ime planeta ušlo je i u širu javnost. No kako su godine prolazile, postajalo je jasno da se problem ne rješava. Opažanja su bila proturječna, tranziti se nisu mogli pouzdano ponoviti, a položaj navodnog planeta nikada se nije dosljedno slagao.

Konačni odgovor stigao je tek početkom 20. stoljeća. Opća teorija relativnosti Alberta Einsteina, objavljena 1915. godine, prirodno je objasnila anomalno gibanje Merkurova perihela bez potrebe za dodatnim planetom. Time je Vulkan definitivno izbačen iz astronomije i postao jedan od najpoznatijih primjera hipotetskog nebeskog tijela koje je nastalo zbog ograničenja tadašnje znanosti.

Nasljeđe u popularnoj kulturi

Ipak, priča o Vulkanu tu ne završava. Iako nikada nije postojao kao planet Sunčeva sustava, Vulkan je "preživio" u popularnoj kulturi. Njegovo je ime preuzeto u znanstveno-fantastičnom serijalu Star Trek, gdje Vulkan postaje stvarni planet i dom visoko inteligentne, racionalne civilizacije. S tog planeta potječe i jedan od najpoznatijih likova serijala, Spock, čime je ime nepostojećeg planeta dobilo novi, trajni život.

Na taj je način Vulkan postao rijedak primjer znanstvene pogreške koja je ostavila dubok trag. Od ozbiljne hipoteze i "otkrića" objavljenog 2. siječnja 1860., preko konačnog odbacivanja u svjetlu moderne fizike, pa sve do statusa kulturne ikone, priča o Vulkanu pokazuje kako se znanost razvija - kroz pokušaje, zablude i naposljetku bolja objašnjenja.