Nobelove nagrade 2026.: AI predviđa sljedeće dobitnike

Sustavi umjetne inteligencije postaju sve sposobniji – a time je sve zanimljivije i pitanje što oni zapravo mogu predvidjeti. Zato su novinari redakcije DW pitali devet komunikacijskih botova, odnosno chatbotova: tko će 2026. dobiti Nobelove nagrade? 

Za početak: klasične Nobelove nagrade dodjeljuju se u pet kategorija - za medicinu, fiziku, kemiju, književnost i mir. U tom se kontekstu često spominje i Nagrada Švedske središnje banke za ekonomske znanosti u spomen na Alfreda Nobela, koja nije izvorna Nobelova nagrada.

"Sigurna oklada" za medicinu

Pitali su devet sustava umjetne inteligencije, većinom iz SAD-a, ali i po jedan iz Kine, Europe i Afrike, kome bi ove godine dodijelili Nobelove nagrade i za što. Riječ je o chatbotovima Africa GPT, ChatGPT, Claude, Copilot, DeepSeek, Gemini, Grok, Meta AI i Mistral. Oni su na nekim područjima bili prilično složni.

Recimo kada se radilo o Nobelovoj nagradi za medicinu: ovdje se umjetne neuronske mreže većinom opredjeljuju za otkriće i istraživanja povezana s GLP-1. Ta kratica označava prirodni crijevni hormon koji našem tijelu signalizira da smo siti. Na temelju tih spoznaja razvijeni su lijekovi protiv dijabetesa i pretilosti – primjerice semaglutid, poznat po takozvanoj injekciji za mršavljenje Ozempic.

Šest od devet ispitanih sustava umjetne inteligencije jednoglasno navodi tu temu kao vrijednu Nobelove nagrade. Pet ih pritom odlučuje nagradu dodijeliti troje ljudi za njihova istraživanja povezana s GLP-1: Danielu J. Druckeru sa Sveučilišta u Torontu, Jensu Juulu Holstu sa Sveučilišta u Kopenhagenu i Svetlani Mojsov sa Sveučilišta Rockefeller u New Yorku.

Jedna umjetna inteligencija piše: „To je najočitija nagrada još od cjepiva protiv mRNA. Pretilost i dijabetes tipa 2 usmrtili su više ljudi nego većina ratova.“ Druga smatra da je troje znanstvenika „najsigurniji izbor u posljednjih nekoliko godina“.

Jasni favoriti i u književnosti i kemiji

Nobelovu nagradu mogu zajedno dobiti najviše tri osobe. No u književnosti se ona tradicionalno dodjeljuje pojedincu.

Ovdje pet od osam ispitanih sustava umjetne inteligencije vidi kinesku književnicu Deng Xiaohua, koja piše pod pseudonimom Can Xue, kao sljedeću dobitnicu Nobelove nagrade za književnost. Ova književnica rođena 1953. godine već se proteklih godina spominjala kao kandidatkinja.

U kemiji se pet sustava umjetne inteligencije odlučuje za znanstvenika Davida R. Liua sa Sveučilišta Harvard. Taj 53-godišnjak sa svojim je timom razvio postupke kojima se pojedinačne baze DNK mogu ciljano mijenjati.

Takozvanim uređivanjem baza (Base Editing) i uređivanjem metodom Prime Editing potencijalno bi se u budućnosti mogao mijenjati genetski materijal biljaka, ali i ljudi.

U fizici je izbor manje jednoznačan: sa četiri glasa ipak vodi britanska znanstvenica Nicola A. Spaldin sa Švicarskog saveznog instituta za tehnologiju (ETH) u Zürichu. Ona se bavi istraživanjem materijala i radi na osnovama takozvanih multiferoika. Riječ je o materijalima koji, primjerice, imaju i magnetska i električna svojstva.

Koliko vrijede prognoze umjetne inteligencije?

Sustavi umjetne inteligencije uopće nisu bili složni kada je riječ o predviđanju dobitnika Nobelove nagrade za mir. Prijedlozi se kreću od Međunarodne kampanje za zabranu nuklearnog oružja (ICAN), preko ruske organizacije za ljudska prava Memorial, pa sve do klimatske aktivistice Grete Thunberg.

No upravo se na tome vidi gdje su granice umjetne inteligencije i kako ona dolazi do svojih informacija. Jer, ICAN i Memorial su već dobili Nobelovu nagradu, a Greta Thunberg je dobila takozvanu alternativnu Nobelovu nagradu.

Sve to pokazuje kako umjetna inteligencija traži uzorke i informacije te koliko ponekad može biti nepouzdana. Naime, pri davanju odgovora umjetna inteligencija često se oslanja na javno dostupne pokazatelje – primjerice na broj citata, stručne nagrade, medijske napise ili popise prognoza.

Dok za Nobelovu nagradu za mir 2026. postoji malo takvih podataka, prirodne su znanosti vrlo dobro zastupljene. Važan je izvor, primjerice, popis Clarivate, koji svake godine navodi često citirane znanstvenike kao moguće kandidate za Nobelovu nagradu. Mnogi favoriti umjetne inteligencije nalaze se i na tom popisu.

Umjetna inteligencija i dalje čini mnoge pogreške

Chatbotovi različitih sustava umjetne inteligencije djelomično su i pogriješili. Tako ChatGPT, primjerice, navodi i dobitnika Nobelove nagrade za matematiku – iako Nobelova nagrada za matematiku ne postoji.

Umjetna inteligencija Copilot htjela je nagradu dodijeliti kandidatu koji je već preminuo. Prema Nobelovim pravilima, to je moguće samo u iznimnim okolnostima – odnosno ako dobitnik ili dobitnica umre nakon objave odluke, ali prije same dodjele nagrade.

S obzirom na takve pogreške, utoliko je bolje što Nobelove nagrade dodjeljuju stvarni ljudi. Tko će se na kraju pridružiti ekskluzivnom krugu poznatih dobitnika i dobitnica poput Marie Curie, Majke Terezije, Alberta Einsteina, Baracka Obame, Roberta Kocha ili Maxa Plancka, bit će objavljeno od 5. listopada.

Kad smo već kod njemačkih dobitnika: samo francuska umjetna inteligencija Mistral vidi jednu Njemicu među dobitnicima 2026. godine. Prema njezinoj prognozi, Andrea Ablasser dobit će Nobelovu nagradu za medicinu. Ova znanstvenica koja se bavi imunologijom bi sa 43 godine bila bi vrlo mlada dobitnica, jer prosječna dob laureata iznosi 60 godina, piše DW.