Mladi istraživač Nikola Jurković, rođen je u Gabela Polju gdje i započeo svoj obrazovni put, a zatim nastavio u Gimnaziji u Metkoviću. Iz Metkovića je stigao na Harvard, jedno od najprestižnijih sveučilišta na svijetu.
Kako prenosi Net.hr, Jurković je diplomirao među najuspješnijim studentima Harvarda, stekao poziv u elitno akademsko društvo Phi Beta Kappa, te se nakon studija preselio u San Francisco, gdje radi na procjeni prijetnji koje bi vještačka inteligencija mogla predstavljati za svijet.
Jurković je u razgovoru za taj portal ispričao kako je još tijekom školovanja sudjelovao na natjecanjima iz fizike i znanstvenim ljetnim školama, što ga je potaknulo da se prijavi na najprestižnija svjetska sveučilišta.
Njegov interes od samog početka nije bio isključivo akademski, već usmjeren prema jednom pitanju: kako postići što veći pozitivan utjecaj na svijet.
Jurković upozorava da bi umjetna inteligencija već u sljedećih desetak godina mogla dosegnuti nivo sposobnosti koja nadilazi ljudsku, što otvara niz ozbiljnih sigurnosnih pitanja.
"Ja bih rekao da je umjetna inteligencija najveća opasnost na globalnoj razini zato što ubrzo, možda u sljedećem desetljeću, možemo doći do razine umjetne inteligencije na kojoj je ona sposobnija od bilo kojeg čovjeka", kazao je.
Prema njegovim riječima, ključno pitanje nije ima li umjetna inteligencija samosvijest, nego što je sposobna učiniti. Posebno ističe rizik razvoja biološkog oružja, poput supervirusa, koji bi mogao predstavljati veću prijetnju od nuklearnog oružja.
"Puno ljudi radi na sigurnosti umjetne inteligencije i na tome kako spriječiti da umjetna inteligencija stvori nova biološka oružja. Biološka oružja poput nekakvih supervirusa ili superbakterija - jedinstvena su po tome što bi potencijalno mogla ubiti svakog čovjeka na svijetu. Čak i nuklearni rat vjerojatno ne bi ubio svakog čovjeka – preživjelo bi barem nekoliko milijuna ljudi. Ali ako netko stvori jako sposobno biološko oružje, mogao bi ubiti doslovno svakoga", naveo je.
Jurković danas radi u organizaciji METR, koja se bavi mjerenjem opasnih sposobnosti umjetne inteligencije. Kako navodi u razgovoru za Net.hr, postoji tek nekoliko stotina ljudi u svijetu koji se sustavno bave ovim pitanjima, uglavnom u SAD-u i Velikoj Britaniji, među kojima je i nekoliko stručnjaka iz Hrvatske.
Jedan od problema, ističe, jeste to što su današnji AI sustavi još uvijek djelomično "crne kutije", čije unutarnje procese znanstvenici ne razumiju u potpunosti.
Jedna od njegovih najkontroverznijih procjena odnosi se na tržište rada. Jurković smatra da bi, u slučaju razvoja umjetne inteligencije na ljudskom nivou, veliki dio današnjih zanimanja mogao nestati, jer bi ih AI obavljao brže i jeftinije.
U tom kontekstu spominje se potreba za potpuno novim društvenim i ekonomskim modelima, uključujući ideje poput univerzalnog osnovnog dohotka.
"Za deset godina očekujem da će vjerojatno postojati umjetna inteligencija na ljudskoj razini i da će svijet biti jako drukčiji. Kad dođe umjetna inteligencija na ljudsku razinu, otprilike nijedan današnji posao više neće postojati. Zašto bi čovjek radio posao – skupo i sporo – ako može umjetna inteligencija brzo i jeftino? Pitanje je hoće li čovječanstvo još postojati nakon nadljudske umjetne inteligencije. Ali ako bude postojalo, očekujem da će svakodnevica biti jako drukčija od današnje: umjetna inteligencija će kontrolirati cijelu ekonomiju i trebat ćemo pronaći neki novi način života", istaknuo je Jurković
Izrazio je zabrinutost zbog, kako navodi, nespremnosti političkih elita.
Prema njegovoj procjeni, vrlo mali broj ljudi na globalnom nivou ozbiljno planira budućnost u kontekstu nadljudske umjetne inteligencije, što bi se, upozorava, moglo pokazati kao ozbiljan problem ako razvoj tehnologije ubrza.
