Zašto ste u jesen umorni i razdražljivi? Možda patite od sezonskog poremećaja
S dolaskom jeseni i kraćih, tmurnijih dana mnogi ljudi primjećuju pad energije, razdražljivost i promjene raspoloženja.
Za neke, ovaj sezonski pad nije samo prolazni "jesenski blues", već se radi o sezonskom afektivnom poremećaju (SAD), obliku depresije koji se javlja u približno isto vrijeme svake godine.
Što je sezonski afektivni poremećaj?
SAD je depresivno stanje povezano s promjenama godišnjih doba. Najčešće počinje u jesen i traje kroz zimu, dok se u proljeće i ljeto povlači.
Rjeđe, simptomi se mogu pojaviti u proljeće ili ljeto i nestati u jesen. SAD može značajno utjecati na svakodnevni život, iscrpljuje energiju, smanjuje motivaciju i otežava uživanje u aktivnostima koje inače volimo.
Koji su simptomi?
Simptomi SAD-a mogu se pojaviti postupno i postajati intenzivniji kako sezona napreduje. Najčešći znakovi uključuju:
• Dugotrajni osjećaj tuge, bezvoljnosti ili umora gotovo svaki dan
• Gubitak interesa za aktivnosti koje inače volite
• Problemi sa spavanjem – previše spavanja ili nesanica
• Promjene u apetitu i tjelesnoj težini, posebno žudnja za hranom bogatom ugljikohidratima i prejedanje
• Teškoće s koncentracijom i pad produktivnosti
• Osjećaj beznađa, krivnje ili bezvrijednosti
• Suicidalne misli
SAD može značajno utjecati na svakodnevni život – iscrpljuje energiju, smanjuje motivaciju i otežava uživanje u aktivnostima koje inače volimo.
Simptomi koji su specifični za jesenski i zimski SAD mogu uključivati:
• Pretjerano spavanje
• Promjene u apetitu, posebno žudnja za hranom bogatom ugljikohidratima
• Povećanje tjelesne težine
• Umor ili nizak nivo energije
Zašto dolazi do SAD-a?
Točan uzrok SAD-a još nije poznat, ali stručnjaci navode nekoliko važnih faktora:
• Biološki sat (cirkadijani ritam) – kraći dani i manjak sunčeve svjetlosti mogu poremetiti unutarnji sat tijela i izazvati simptome depresije
• Serotonin – pad ovog “hormona sreće” u mozgu može doprinijeti depresiji
• Melatonin – promjene godišnjeg doba mogu poremetiti razinu melatonina, hormona koji regulira spavanje i raspoloženje
Tko je rizičnoj skupini?
SAD se češće javlja kod žena i mlađih odraslih, te kod osoba s obiteljskom poviješću depresije ili bipolarnog poremećaja.
Također, češći je kod ljudi koji žive dalje od ekvatora zbog manjka sunčeve svjetlosti zimi. Niska razina vitamina D može dodatno povećati rizik, jer vitamin D pomaže u regulaciji serotonina.
Osobe s bipolarnim poremećajem imaju povećan rizik od SAD-a. Kod nekih, epizode manije ili hipomanije mogu se pojaviti u proljeće i ljeto, dok depresija često dolazi u jesen i zimu.
Simptomi koji su specifični za jesenski i zimski SAD mogu uključivati i promjene u apetitu, posebno žudnju za hranom bogatom ugljikohidratima.
Kada potražiti pomoć?
Pad raspoloženja koji traje nekoliko dana je normalan, no ako osjećaji tuge traju dulje i ometaju svakodnevni život, važno je obratiti se liječniku. Posebnu pozornost obratite ako:
• Dođe do promjena u obrascima spavanja i apetitu
• Posežete za alkoholom radi utjehe
• Osjećate beznađe ili imate misli o samoozljeđivanju
Može li se liječiti i prevenirati?
SAD se može uspješno liječiti. Najčešće metode uključuju:
• Svjetlosnu terapiju (fototerapiju) – posebne lampe nadomještavaju manjak sunčeve svjetlosti
• Psihoterapiju – razgovor s terapeutom pomaže u upravljanju simptomima
• Lijekove – antidepresivi u određenim slučajevima
Pad raspoloženja koji traje nekoliko dana je normalan, no ako osjećaji tuge traju dulje i ometaju svakodnevni život, važno je obratiti se liječniku.
Za osobe koje već imaju iskustva sa SAD-om, korisno je započeti terapiju prije nego simptomi počnu i nastaviti je kroz razdoblje kada simptomi obično nestaju.
Time se može spriječiti pogoršanje raspoloženja, promjene u apetitu i smanjenje energije.
Prepoznajte znakove na vrijeme
S dolaskom jeseni pratite svoje raspoloženje i energiju.
Prepoznavanje prvih znakova sezonskog afektivnog poremećaja i pravovremena reakcija mogu spriječiti komplikacije i omogućiti vam da zimu provedete s više energije, stabilnijim raspoloženjem i boljim mentalnim zdravljem.
