Više vježbe za zdraviju glavu

Rezultati nove studije britanskih znanstvenika objavljeni u časopisu BMC Medicine jasno ukazuju na to da su niska kardiorespiratorna sposobnost i slaba mišićna snaga povezane s lošijim mentalnim zdravljem te da kod pojedinaca mogu utjecati na razvoj simptoma depresije ili anksioznosti, piše Hina.

Analiza studije provedene među više od 150 tisuća sudionika pokazala je da kardiorespiratorni fitnes i snaga mišića odvojeno pridonose porastu rizika od lošijeg mentalnog zdravlja, ali je najjasnija veza utvrđena kada su posrijedi bila oba faktora.

Znanstvenici su u razdoblju od kolovoza 2009. do prosinca 2010. izmjerili tjelesnu spremnost gotovo 153.000 ljudi u dobi od 40 do 69 godina. Pratili su broj otkucaja njihova srca prije, tijekom i nakon šestominutne vježbe maksimalnog intenziteta na sobnom biciklu.

Mjerili su i snagu njihova stiska, što je u studiji korišteno kao indikator snage mišića. Usto su sudionici ispunili i dva standardna klinička upitnika o depresiji i anksioznosti kako bi znanstvenici dobili uvid u njihovo mentalno zdravlje.

Sedam godina poslije ispitanici su ponovno ispunili iste upitnike. Nakon što su uzeli u obzir ostale faktore, poput dobi, spola, prijašnjih mentalnih problema, pušenje, razinu prihoda, obrazovanje i prehranu, znanstvenici su zaključili da i nakon sedam godina postoji jasna veza između početne tjelesne spremnosti sudionika i njihova mentalnog zdravlja.

Među sudionicima studije s niskom kardiorespiratornom sposobnošću i lošijom snagom mišića uočeni su 98 posto veći izgledi za razvoj simptoma depresije i 60 posto veći izgledi za razvoj simptoma tjeskobe.

''Pružili smo dodatan dokaz o odnosu fizičkog i mentalnog zdravlja. Strukturirane vježbe namijenjene unapređenju različitih vrsta tjelesne spremnosti dobre su i za fizičku i za mentalnu snagu'', rekao je Aaron Kandola, psihijatar s londonskog sveučilišta i glavni autor studije, dodavši da su rezultati posebno važni u svjetlu posljedica pandemije koronavirusa.

''Zabrinjavaju izvješća po kojima ljudi u doba pandemije više nisu aktivni kao što su bili ranije. Osobito zabrinjava činjenica da su zatvorene mnoge dvorane i teretane, a i vrijeme što ga ljudi mogu provoditi izvan kuće je ograničeno. Fizička aktivnost važan je dio naših života i može imati ključnu ulogu u sprečavanju mentalnih poremećaja'', rekao je.

Ohrabruje podatak po kojemu se tjelesna spremnost može relativno brzo poboljšati - već za tri tjedna. To može smanjiti rizik od pojave uobičajenih mentalnih problema za 32,5 posto.