Uzrok NATO-ove bombe? Drastično raste broj oboljelih od leukemija i limfoma

O pogubnom utjecaju osiromašenog urana pisalo se u našoj zemlji, no opći je dojam da se toj temi ipak nije posvetilo previše pozornosti.

Deutsche Welle je na primjer objavio da je pogubnom utjecaju osiromašenog urana izloženo 15 lokacija u Bosni i Hercegovini te da Srbi iz Hadžića umiru od raka četiri puta češće nego drugi građani.

Stanovnici Hadžića koji su doživjeli napade NATO-a na položaje Vojske Republike Srpske nisu imali pojma s kakvom se opasnošću susreću, pa su čak streljivo s osiromašenim uranom skupljali i držali u kućama kao suvenire.

Ova je tema ponovno aktualizirana nakon što su objavljene analize državnog instituta za javno zdravlje Srbije ''Dr. Milan Jovanović- Baut'', na kojeg se mediji pozivaju, a prema kojem je u posljednjih desetak godina broj oboljelih od leukemija i limfoma povećan za 110 posto, dok je broj umrlih od ovih bolesti povećan za čak 180 posto.

Drastičan rast broja oboljelih

Prema tim navodima, tijekom posljednjeg desetljeća u Srbiji je drastično porastao broj umrlih od leukemije, a povećani broj oboljelih dovodi se u vezu s posljedicama zračnih napada NATO-a 1999. kad su na Srbiju, Crnu Goru i Kosovo bačene i bombe s osiromašenim uranom.

Predsjednik Društva Srbije za borbu protiv raka, profesor Slobodan Čikarić, ocijenio je da ovaj podatak nikog ne treba čuditi, jer je na Srbiju tijekom 11 tjedana NATO-ovog bombardiranja bačeno 15 tona osiromašenog urana, koji je i u najmanjim količinama iznimno kancerogen - izaziva rak, ali dovodi i do genske mutacije - rađanja potomaka s psihofizičkim deformacijama.

Posljedice bombardiranja streljivom s osiromašenim uranom nisu vidljive samo kod ljudi, a nuklearni fizičar Vladimir Ajdačić ukazuje da su na jugu Srbije, u područjima gdje je bačeno najviše osiromašenog urana, već uočene genske mutacije na životinjama.

Ajdačić je, kako navode beogradski mediji, podsjetio da je najviše ovog streljiva bačeno na Irak, a kasnija su istraživanja pokazala da su potomci američkih vojnika koji su boravili u Iraku u 67 posto slučajeva imali genske deformacije.

Pokrenut postupak u Italiji

Tužiteljstvo u Italiji nedavno je pokrenulo istragu zbog sve većeg broja oboljelih od raka nakon sudjelovanja u mirovnim misijama, uključujući i Kosovo, a talijanski vojnici već godinama bezuspješno nastoje dokazati vezu između njihova narušenog zdravlja i boravka na teritoriju koji je izložen djelovanju osiromašenog urana.

Prema podacima Udruženja žrtava osiromašenog urana, na koje se pozivaju beogradski mediji, više od 300 vojnika, koji su bili pripadnici snaga NATO-a, umrlo je od raznih vrsta tumora, dominantno u limfnom sustavu, a više od 3600 ih je oboljelo.

Međutim, pretpostavlja se da je broj oboljelih znatno veći, jer se bolest ne javlja odmah, a u raznim mirovnim misijama, u Bosni i Hercegovini, na Kosovu, u Iraku, Afganistanu bilo je više od 70.000 talijanskih vojnika.

Prof. Slobodan Čikarić navodi kako će osiromašeni uran, koji je bačen na Kosovu i Metohiji i u Srbiji na rubovima Pčinjskog okruga, ostati vječito na tom terenu, jer je vrijeme raspada 4,5 milijarde godina, a vjetar i atmosferske prilike širile su ga u okružju, pa i diljem Europe tako da nisu ugroženi samo stanovnici Srbije.

Dokle je sve osiromašeni uran mogao stići u Europi i kakve posljedice ostavlja na zdravlje ljudi, zanimalo je i izaslanstvo Bundestaga koje je tijekom nedavnog boravka u Srbiji, posjetilo i Društvo Srbije za borbu protiv raka.

Prašina nošena vjetrom

''Taj uran se prvo pretvarao u prašinu koja je nošena vjetrom po cijeloj Srbiji, ali i po cijelom Balkanu, čak je stizala i u Aviano, odakle su zrakoplovi nosili bombe. Nakon toga čestice prašine su se taložile na zemlju i tako dospijevale u površinske vode, biljke i životinje, ulazeći u lanac prehrane'', rekao je srbijanskim medijima Čikarić.

Taj stručnjak, međutim, naglasio je i da se bolest ne javlja odmah po djelovanju kancerogene tvari, već mora proći određeno latentno razdoblje, koje je u slučaju leukemija i limfoma u prosjeku sedam i pol godina, dok je za tumore poput karcinoma dojke, grlića maternice, pluća ili debelog crijeva to latentno razdoblje u prosjeku petnaestak godina. Bombe su bačene 1999., što znači da bi 2014. mogla vladati 'eksplozija' raka.

''Pratili smo kretanje malignih tumora od 2001. do 2010. i uočili da je pojava malignih leukemija i limfoma povećana za 110 posto, dok je učestalost pojave svih tumora zajedno i leukemija i tzv. solidnih tumora uvećana za 20 posto'', kazao je Čikarić.

Prevedeno u brojeve - 2001. u Srbiji je otkriveno 30.744 novooboljelih od raka, dok je 2010. evidentirano 37.412 novooboljelih, a Čikarić procjenjuje da će samo u 2013. u Srbiji biti otkriveno 40.000 novoregistriranih malignih tumora, dok će od malignih tumora umrijeti 22.000 do 23.000 ljudi.