Jedan je neurolog otkrio što smatra jednom od najboljih stvari za mozak. Prema njegovim riječima, aktivno bavljenje glazbom može ojačati moždane mreže i poboljšati kognitivne funkcije.
Općepoznato je da je za zdravlje mozga važno održavati um aktivnim rješavanjem zagonetki, čitanjem ili učenjem novog jezika, no neurolog dr. Baibing Chen ističe da glazba, odnosno aktivno bavljenje njome, može biti posebno korisno.
Dr. Baibing Chen, na internetu poznatiji kao dr. Bing, u videu objavljenom na TikToku detaljnije je objasnio svoju tezu.
"Neuroznanost pokazuje da glazba može biti jedna od najboljih stvari za vaš mozak", rekao je. "Svi govore da je glazba dobra za mozak, no kad bi to bilo dovoljno, svatko tko sluša glazbu bio bi genij."
Pojasnio je da najveće koristi donosi aktivno bavljenje glazbom. "Neuroznanost pokazuje da najveće koristi za mozak od glazbe ne dolaze od pasivnog slušanja, već od aktivnog bavljenja njome. Kada pjevate, svirate instrument ili plešete, vaš mozak istovremeno aktivira više moždanih mreža. Takva aktivacija gotovo cijelog mozga jača povezanost među regijama i potiče neuralnu plastičnost", kazao je dr. Chen.
@doctor.bing Why music is so powerful for your brain #tiktoklearningcampaign #science #music #learnontiktok #neuroscience ♬ original sound - Dr. Bing, MD MPH
"Postoje stvarni dokazi da učenje glazbe može strukturno mijenjati mozak. Glazbenici obično imaju jače veze između lijeve i desne hemisfere kroz corpus callosum te bolju slušnu obradu i radnu memoriju", dodao je.
Međutim, to ne znači da nužno morate početi svirati instrument. "Ako niste glazbenik, važno je kako koristite glazbu. Važno je da vas glazba aktivno angažira, bilo da učite novi instrument, plešete na složene ritmove ili pjevate u zboru. Sve to uključuje pažnju, pamćenje i koordinaciju", objasnio je.
"Upravo taj mentalni napor jača vaše moždane mreže. Usporedite to s pasivnom pozadinskom glazbom dok listate po telefonu ili vozite. Vaš mozak tada jedva da mora raditi. Dakle, glazba je sama po sebi moćna, ali koristi za mozak dolaze od sudjelovanja u njoj, a ne samo od slušanja."
Njegove tvrdnje podupire i studija objavljena 2023. godine u časopisu Neuroimage: Reports. Istraživanje je pokazalo da slušanje glazbe ili sviranje instrumenta može pomoći u usporavanju kognitivnog propadanja u starijoj dobi.
U sklopu studije sudjelovala su 132 zdrava umirovljenika u dobi od 62 do 78 godina koji prethodno nisu pohađali satove glazbe dulje od šest mjeseci. Zatim su uključeni u šestomjesečnu poduku sviranja klavira i glazbene edukacije.
Utvrđeno je da takve aktivnosti potiču plastičnost mozga, a bile su povezane s povećanjem sive tvari i boljim rezultatima u testovima radne memorije.
Prvi autor studije, dr. Damien Marie, rekao je: "Željeli smo ljude čiji mozgovi još nisu pokazivali promjene povezane s ranijim učenjem glazbe. Naime, čak i kratko iskustvo učenja tijekom života može ostaviti tragove na mozgu, što bi moglo utjecati na rezultate."
Profesorica Clara James dodala je: "Nakon šest mjeseci utvrdili smo slične učinke u obje skupine.
Snimanje mozga otkrilo je povećanje sive tvari u četiri moždane regije uključene u kognitivne funkcije visoke razine kod svih sudionika, uključujući područja malog mozga koja sudjeluju u radnoj memoriji. Rezultati su im se poboljšali za šest posto, a taj je nalaz bio izravno povezan s plastičnošću malog mozga."