Svaka osoba tjedno unese oko 2000 komadića plastike u svoje tijelo

'Srpanj bez plastike' je globalni pokret koji pomaže milijunima ljudi da utječu na smanjenje zagađenja plastikom tako da imamo čistije zajednice, ulice, rijeke i oceane. Ako želiš i ti biti dio rješenja, a ne zagađenja ovo je vrijeme da kažeš sebi STOP plastici za jednokratnu upotrebu!

Slamka u ledenoj kavi, plastična vrećica u trgovini, omot od bombone, sve ovo se čini bezazleno kada se uzima pojedinačno. Ove moderne pogodnosti toliko su sveprisutni toliko brzo odbačene nakon upotrebe da se u našim glavama teško registriraju. Ali plastika za jednokratnu upotrebu dolazi sa visokom cijenom za okoliš, onom koju ćemo plaćati hiljadama godina! Naša ovisnost o plastici ima razarajući utjecaj na oceane, prirodu, divlje životinje, ali i naše zdravlje.

Što je jednokratna plastika?

Jednostavno rečeno, plastika za jednokratnu upotrebu proizvodi se uglavnom od kemikalija na bazi fosilnih goriva (petrokemikalija) i treba je odložiti odmah nakon upotrebe a često u samo nekoliko minuta. Plastika za jednokratnu upotrebu najčešće se koristi za pakovanje i pribor za jelo, poput boca, omota, slamki i vreća.
Iako je plastika - lanac sintetičkih polimera, u osnovi izumljena sredinom 19. stoljeća, tek je 1970-ih njena popularnost naglo skočila. Proizvođači su počeli tradicionalno zamjenjivati spajalice od papira ili stakla lakšim ili trajnijim i pristupačnijim plastičnim alternativama. Od 1950-ih proizvedeno je 8,3 milijarde metričkih tona plastike, a polovina od te cifre u samo posljednjih 15 godina.

Mnogo je upotreba plastike koje nisu samo razumne, već su i važne, poput kirurških rukavica ili slamki za osobe s invaliditetom. Ali ti slučajevi čine mali dio plastike za jednokratnu upotrebu. Prema izvještaju Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) plastika danas predstavlja 95% ukupnog otpada koje pluta Sredozemnim morem i taloži se na njegovim obalama, kao i u drugim morima i oceanima, a njegov veliki dio čine plastične vrećice.

Zašto je jednokratna plastika loša za životnu okolinu?

Odbačeni plastični otpad vremenom sunce i toplina polako pretvaraju u sve manje i manje komade dok na kraju ne postanu ono što je poznato kao mikroplastika. Mikroskopske plastične fragmente dužine ne više od 5 milimetara teško je prepoznati i nalaze se gotovo svuda oko nas. Najčešće završavaju u vodi, koju piju divlje životinje, a ulaze i unutar naših tijela. Za divlje životinje mikroplastika može biti posebno opasna; kad ih pojedu, mogu se lako nakupljati u tijelu životinje i uzrokovati zdravstvene probleme, poput probijenih organa ili fatalnih crijevnih blokada. Nedavno provedeno istraživanje pokazuje veliku mogućnost da tjedno u svoj organizam unosimo prosječno 5 grama plastike, što je proporcionalno količini plastike u jednoj kreditnoj kartici. Navodi se kako svaka osoba tjedno unese oko 2000 komadića plastike u svoje tijelo, što na mjesečnoj bazi iznosi 21 gram, a godišnje čak 250 grama.

Ne samo da plastika ubija milijune morskih životinja i morskih ptica svake godine, nego kontaminira svu morsku hranu koju ljudi unose u svoj organizam. Alarmantno, znanstvenici procjenjuju da će do 2050. godine u morima biti više plastike nego riba. Pored svega ovoga, plastika ima utjecaj i na našu klimu i stvaranje efekta staklene bašte- prekomjernog zagrijavanja naše planete.

Što ti kao pojedinac možeš uraditi?

Pojedinačni izbori su način djelovanja koji vodi do kolektivnog pomaka. Samo jedna jednostavna zamjena, poput kupovine staklene boce za vodu za višekratnu upotrebu, može poštedjeti okoliš stotinjak plastičnih boca svake godine. Još neke ideje koje možete primjenjivati na svom primjeru su: nosi ceker u kupovinu umjesto kupovanja plastičnih vrećica, koristi drvenu četkice za zube, ne koristi slamke, koristi sapun u čvrstom obliku, kuhaj češće ili jedi u restoranu da izbjegneš plastičnu ambalažu prilikom dostave hrane, koristi staklene tegle... i podijeli informacije o opasnosti korištenja jednokratne plastike na društvenim
mrežama.

Kada napraviš korak na putu mijenjanja svojih navika i ovisnosti o plastici, možeš se prijaviti i na Eko izazov „Učinimo svoju zemlju još ljepšom“ koji realizira UG Ruke u suradnji s Američkim veleposlanstvom BiH i na taj način utjecati na stav svojih sugrađana o zaštiti životne sredine!