Od ove bolesti bolovao je Patrick Stewart: Simptomi se mogu javiti godinama ranije

Vijest o smrti sira Patricka Stewarta, glumca poznatog po ulogama u Zvjezdanim stazama i filmovima X-Men, skrenula je pozornost na manje poznat oblik demencije.

Prema objavi koju prenosi BBC, Stewart je preminuo u 86. godini, a bolovao je od Alzheimerove bolesti i demencije Lewyjevih tjelešaca.

Demencija Lewyjevih tjelešaca progresivna je bolest mozga koja utječe na razmišljanje, pažnju, kretanje i spavanje. Osim zaboravljivosti, mogu se pojaviti vidne halucinacije, izražene promjene budnosti i usporeni pokreti.

U nastavku doznajte kako prepoznati simptome, tko ima veći rizik i koje su mogućnosti liječenja.

Što je demencija Lewyjevih tjelešaca?

Demencija Lewyjevih tjelešaca oblik je demencije povezan s abnormalnim nakupljanjem proteina alfa-sinukleina u živčanim stanicama mozga. Te se nakupine nazivaju Lewyjeva tjelešca, a zahvaćaju područja važna za mišljenje, opažanje i kontrolu pokreta.

Bolest postupno narušava sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti.

Ipak, simptomi ne moraju biti jednako izraženi tijekom cijelog dana – osoba u jednom trenutku može razgovarati jasno i pratiti okolinu, a poslije biti izrazito pospana ili zbunjena.

Engleski naziv "Lewy body dementia" (LBD) obuhvaća dva povezana stanja:

• demenciju s Lewyjevim tjelešcima, kod koje se kognitivne smetnje pojavljuju prije, istodobno ili unutar godine dana od početka smetnji kretanja

• demenciju u Parkinsonovoj bolesti, kod koje se kognitivno propadanje razvija nakon već uspostavljene Parkinsonove bolesti.

Razlikovanje se zato dijelom temelji na redoslijedu pojavljivanja simptoma.

Koji su simptomi demencije Lewyjevih tjelešaca?

Demencija Lewyjevih tjelešaca može uzrokovati kombinaciju kognitivnih, motoričkih i psihičkih simptoma te poremećaja spavanja. Neće svaka osoba razviti sve navedene tegobe.

Vidne halucinacije

Viđenje stvari koje nisu prisutne može biti jedan od ranih znakova bolesti. Osoba može vidjeti ljude, životinje, predmete ili oblike kojih u stvarnosti nema.

Halucinacije se mogu ponavljati, a ponekad uključuju i doživljaj zvukova, mirisa ili dodira bez odgovarajućeg podražaja.

Promjene pažnje i budnosti

Za ovu su bolest karakteristične izražene oscilacije u pažnji i budnosti. Mogu se pojaviti:

• epizode dnevne pospanosti

• dugotrajno gledanje u prazno

• dulja razdoblja dnevnog spavanja

• nepovezan govor

• razdoblja zbunjenosti koja se izmjenjuju s boljim funkcioniranjem.

Takve promjene mogu otežati komunikaciju i svakodnevnu brigu o oboljeloj osobi.

Usporeni pokreti, ukočenost i nesiguran hod

Česti su simptomi slični onima u Parkinsonovoj bolesti, primjerice usporenost pokreta, ukočenost mišića, drhtanje i hod sitnim koracima.

Zbog teškoća s kretanjem i ravnotežom povećava se rizik od padova i ozljeda.

Teškoće s razmišljanjem i snalaženjem

Mogu se razviti zbunjenost, slabija koncentracija, problemi s pamćenjem te teškoće u procjeni prostora i odnosa među predmetima.

Iako se pojedine smetnje preklapaju s Alzheimerovom bolešću, kod procjene je važno obratiti pozornost i na halucinacije, promjene budnosti te smetnje kretanja.

Nemiran san i izvođenje pokreta iz snova

Neke osobe razviju poremećaj ponašanja u REM spavanju. Umjesto da mišići tijekom te faze sna ostanu opušteni, osoba može fizički reagirati na sadržaj sna.

To se može očitovati udaranjem rukama, ritanjem, vikanjem ili vrištanjem tijekom spavanja.

Vrtoglavica, zatvor i smetnje mokrenja

Bolest može zahvatiti autonomni živčani sustav, koji upravlja automatskim funkcijama poput krvnog tlaka, rada srca, znojenja i probave.

Posljedice mogu uključivati:

• nagli pad krvnog tlaka pri ustajanju

• vrtoglavicu i padove

• teškoće s kontrolom mokrenja

• zatvor.

Depresija i gubitak motivacije

Mogu se pojaviti depresivno raspoloženje i apatija, odnosno smanjen interes i motivacija za aktivnosti.

Oboljela osoba može postati manje uključena u razgovore, druženja i svakodnevne obveze.

Što uzrokuje bolest?

Demencija Lewyjevih tjelešaca povezana je s promjenama u živčanim stanicama u kojima se nakupljaju abnormalni proteinski agregati. Ipak, nije potpuno razjašnjeno zašto se taj proces kod pojedinih osoba pokreće.

Lewyjeva tjelešca pojavljuju se i u Parkinsonovoj bolesti. Istodobno, neke osobe imaju i moždane promjene karakteristične za Alzheimerovu bolest, zbog čega se obilježja tih bolesti mogu preklapati.

Tko ima povećan rizik?

Među čimbenicima povezanima s većom vjerojatnošću razvoja bolesti izdvajaju se:

• tarija životna dob – rizik je veći nakon 60. godine

• muški spol – bolest se češće pojavljuje kod muškaraca

• obiteljska povijest bolesti – rizik može biti veći ako član obitelji ima ovu bolest ili Parkinsonovu bolest.

Ipak, obiteljska povijest ne znači da ćete sigurno oboljeti. Većina slučajeva ne smatra se izravno nasljednom bolešću.

Kako se postavlja dijagnoza?

Dijagnozu postavlja liječnik na temelju simptoma, njihova razvoja i neurološkog pregleda. Važne su i informacije članova obitelji, osobito o promjenama budnosti, halucinacijama i ponašanju tijekom spavanja.

Obrada može uključivati testove pamćenja i drugih kognitivnih sposobnosti, krvne pretrage, snimanje mozga te, prema potrebi, ispitivanje spavanja.

Pretragama se procjenjuju i drugi mogući uzroci tegoba. Ne postoji jedan rutinski test koji samostalno potvrđuje sve slučajeve bolesti.

Može li se demencija Lewyjevih tjelešaca izliječiti?

Trenutačno ne postoji lijek koji može izliječiti ovu bolest, ali liječenje može ublažiti dio simptoma i olakšati svakodnevno funkcioniranje.

Ovisno o tegobama, liječnik može preporučiti lijekove za kognitivne smetnje, smetnje kretanja ili poremećaje spavanja. Pomažu i prilagođena dnevna rutina, mirnije okruženje te jednostavna i jasna komunikacija.

Poseban je oprez potreban s antipsihoticima, lijekovima koji se koriste za liječenje određenih psihičkih simptoma. Kod oboljelih mogu izazvati ozbiljno pogoršanje, pa odluku o njihovoj eventualnoj primjeni mora donijeti liječnik nakon procjene koristi i rizika.

Kako bolest napreduje i koliko se s njom živi?

Bolest se s vremenom pogoršava, ali brzina napredovanja razlikuje se od osobe do osobe. Postupno se može povećavati potreba za pomoći pri kretanju, osobnoj higijeni i drugim svakodnevnim aktivnostima.

Moguće komplikacije uključuju:

• izraženiji kognitivni pad

• promjene ponašanja, uključujući agresivnost

• depresiju

• češće padove i ozljede

• pogoršanje ukočenosti, drhtanja i drugih smetnji kretanja.

U izvornom tekstu Mayo Clinic navodi se prosječno preživljenje od približno sedam do osam godina od početka simptoma. To nije prognoza za pojedinu osobu – tijek bolesti i trajanje života mogu znatno odstupati od prosjeka.

Kada se obratiti liječniku?

Ako kod sebe ili bližnje osobe primijetite ponavljajuće vidne halucinacije, izražene promjene pažnje, usporenost pokreta ili izvođenje pokreta iz snova, dogovorite liječnički pregled, piše Kreni zdravo. 

Ti simptomi sami po sebi ne potvrđuju demenciju. Stručna procjena važna je kako bi se utvrdio njihov uzrok i odabrala odgovarajuća skrb.