EU razmatra uvođenje poreza na ugljik i plastiku

Prijedlog da se 20% prihoda od trgovine emisijama ugljen-dioksida izdvaja za proračun Europske unije, zajedno sa novim porezom na plastični otpad, mogao bi pomoći da se nadomjeste gubici nastali izlaskom Velike Britanije iz EU. Prijedlog o uvođenju poreza na ugljik i plastiku je 'veoma značajan korak naprijed' za financije EU, izjavio je visoki europski dužnosnik medijima.

"Ukoliko ga usvoji Europsko vijeće, prijedlog bi bio pojedinačno najveća promjena ikada u vlastitim izvorima prihoda EU", izjavio je dužnosnik. Proračun za period 2021-2027. bit će prvi usvojen poslije Brexita, koji će ostaviti rupu u financijama EU od 75 milijardi eura tijekom sedam godina.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predložio je sredinom veljače kompromis, nadajući se da će prevazići razlike između bogatih zemalja, kao što su Njemačka i Nizozemska, koje žele ograničiti nacionalne doprinose proračunu EU, i najvećih primatelja sredstava iz proračuna, kao što su Poljska, Rumunjska i Mađarska, koje žele sačuvati sredstva za siromašnije regije.

"Relativno siromašnije zemlje članice kao što su Mađarska i Poljska bi bile na dobitku" prihvatanjem Michelovog prijedloga, rekao je visoki dužnosnik, dodajući da bi takva promjena donijela oko 5,4 milijardi eura dodatnih prihoda za siromašnije regije EU u poređenju sa ranijim prijedlogom.

Porezi na karbon i plastiku

Michelov kompromisni prijedlog za proračun EU uključuje nove detalje o uvođenju poreza na ugljik i plastiku u cijeloj Uniji, što je predloženo prvim nacrtom proračuna Europske komisije 2018. Da bi nadomjestila gubitke nastale izlaskom Velike Britanije i da bi smanjila ovisnost Unije od nacionalnih doprinosa, Komisija je predložila da se 20% prihoda od trgovine emisijama ugljen-dioksidom direktno uplaćuje u proračun EU.

Komisija je predložila i da se uvede porez na plastični otpad koji se ne reciklira, što europski dužnosnici smatraju "najviše obećavajućim" načinom da se osiguraju dodatni izvori prihoda. Prema prijedlogu, zemlje članice bi plaćale 0,80 eura po kilogramu nerecikliranog plastičnog otpada, piše Euractiv.

To je međutim izazvalo nervozu siromašnijih istočnih zemalja EU, koje nemaju razvijeni sistem recikliranja kao bogatije zapadne članice, pa bi morale dati veće doprinose na ime tog poreza.

Da bi uspostavio ravnotežu, Michelov kompromis uključuje "mehanizam da se izbjegne pretjerani regresivni uticaj na nacionalne doprinose". Time bi se ograničila suma koju bi plaćale siromašnije države štiteći ih od nesrazmjernog financijskog udarca, kaže dužnosnik EU.

"Siromašnije zemlje bi izdvajale malo manje" nego što bi činile da se ne primjenjuje nikakav mehanizam, objašnjava dužnosnik, dodajući da takav sistem treba "ublažiti distributivni uticaj" poreza i zaštiti siromašnije zemlje članice. Ipak je još nejasno kako bi točno novi mehanizam funkcionirao u praksi.

Kritičari su, međutim, izrazili zabrinutost u vezi sa smanjivanjem prihoda od poreza, jer što se više plastike reciklira, vremenom će ti porezi na plastični otpad nestati. Visoki dužnosnik EU ipak nije zabrinut zbog toga. "Ovi prihodi će se smanjiti" vremenom jer recikliranje plastike postaje norma. "Ali ako pogledate primjer poreza na cigarete", prihodi su se stabilizirali, uprkos smanjenju prodaje cigareta.