Previše vode može biti opasno tijekom velikih vrućina

Pri visokim temperaturama zraka pojačava se potreba za vodom koju treba konzumirati umjereno, kada se uistinu osjeti žeđ. Ostatak je važno nadoknaditi sočnim, svježim i blago posoljenim ljetnim plodovima. Naše stanice bit će nam zahvalne za tu prirodnu infuziju.

''Smanjite bjesomučno nalijevanje vodom. Pravilna hidratacija nije natjecanje u broju popijenih litara vode, prava mjera je ravnoteža. Unos vode kroz hranu nudi potpuno drugačiji fiziološki mehanizam, koji djeluje kao prirodni 'infuzijski sustav na kapaljku''', naglasila je za Fenu nutricionistica Suada Karić.

Ona kaže da koncept ''Jedite svoju vodu'' ima čvrsto znanstveno utemeljenje u modernoj nutricionističkoj znanosti i fiziologiji, a predstavlja izvanredan, slikovit način da se upozori na opasnost od akutnog trovanja vodom (hiponatremije) koje može nastati kada osoba pije previše vode u kratkom roku (litru do dvije litre), posebno naiskap. Tada se razrjeđuje natrij u krvi, što može dovesti do oticanja stanica pa čak i do po život opasnog edema mozga.

A simptomi su paradoksalni: mučnina, vrtoglavica, grčevi. Baš kao da ste dehidrirali, pa u zabludi pijete još više vode i ulazite u opasnost da ugrozite vlastiti život.

''Ako znamo da je osoba popila mnogo vode, odmah je moramo odvesti liječniku. To opasno stanje naziva se hiponatremija ili trovanje vodom'', naglasila je.

Na pitanje što, iz kuta znanosti, zapravo znači ''jesti vodu'', Karić pojašnjava da voda koju unosimo putem hrane (iz svježeg voća i povrća) nije ista kao voda iz slavine. Znanstveno gledano, to je stanična voda koja je prirodno zarobljena unutar složene strukture biljnih vlakana.

''Kada pojedete krastavac ili rajčicu, dinju, nektarinu, lubenicu događa se nekoliko fascinantnih stvari u probavnom traktu. Za razliku od čaše vode, koja proleti kroz želudac i brzo završi u bubrezima (izbacujući usput minerale), voda iz hrane je vezana za biljna vlakna. Probavni sustav je razlaže polako, satima. To znači da se voda u naš krvotok otpušta postupno, molekulu po molekulu, pružajući tijelu dugotrajnu i stabilnu hidrataciju'', naglasila je.

Pojašnjava da biljna tkiva sadrže savršen omjer vode, prirodnih šećera i ključnih elektrolita (kalija, magnezija, kalcija i natrija) pa kada se jede takva hrana istodobno se unose i tekućina i minerali kao alat koji tu tekućinu zadržava unutar stanica, tamo gdje je najpotrebnija.

Karić podsjeća da neke od namirnica sadrže više od 90 posto vode, a njihova struktura je idealna za ljetne mjesece. Tako je krastavac apsolutni šampion rehidracije. Sadrži silicij i kalij, koji pomažu stanicama da zadrže vlagu. Rajčica, osim vode, prepuna je kalija i likopena (moćnog antioksidansa koji štiti kožu od UV zračenja iznutra). Paprika pak donosi tekućinu u kombinaciji s ogromnim količinama vitamina C, koji jača krvne žile opterećene ljetnim širenjem (vazodilatacijom). Lubenica i bobičasto voće savršena su doza prirodne glukoze i kalija. Glukoza iz voća aktivira već spomenute transportere u crijevima, koji ubrzavaju upijanje vode.

Savjetuje izbjegavanje gaziranih zaslađenih pića, industrijski zaslađenih sokova, a posebno energetskih pića koja predstavljaju posebnu opasnost na visokim ljetnim temperaturama.

''Ljeti je protok krvi kroz želudac prirodno smanjen za trećinu jer je krv poslana na površinu kože radi hlađenja. Unosom teškog energetskog pića stvara se metabolički čep. Želudac nema dovoljno kisika ni krvi da obradi taj stres, zbog čega nastupaju nagli grčevi, mučnina i potpuni kolaps energije'', upozorava.

Nutricionistica Suada Karić kaže da prilagođavanje organizma ekstremnim vrućinama prate umor, iscrpljenost, glavobolja, grčevi u mišićima pa i blaga depresivna stanja. Pri visokim dnevnim temperaturama pojačava se potreba za vodom i drugom vrstom tekućine, a sasvim je normalno da se gubi apetit i smanjuje želja za hranom koja se u večernjim satima, uz pad temperature, povećava. Međutim, kada tijekom ekstremnih vrućina u sebe ''ulijete'' ogromne količine obične vode, zapravo činite štetu svom tijelu.