Pčelari: Spas je u sadnji medonosnoga bilja
Život na planetu može opstati bez puno toga, pa i bez ljudi, ali bez pčele života na Zemlji više nema. Unatoč ovoj činjenici, pčela je iz godine u godinu sve manje, a time i kvalitetnog domaćeg meda i drugih pčelinjih proizvoda.
Negativni trendovi u pčelarstvu kojima su glavni uzrok klimatske promjene nisu zaobišli ni BiH. Potvrdili su to i kiseljački pčelari okupljeni u Udrugu pčelara "Kiseljak".
Prošla im je godina, kažu, bila jedna od najlošijih, vrhunac negativnog trenda koji pčelare prati već nekoliko godina, istaknuto je skupštini Udruge na kojoj se nakon osvrta na prošlu godinu razgovaralo i o planovima, opstanku i razvoja pčelarstva u Kiseljaku.
''Prošla je godina zbog suše i klimatskim promjena bila možda i najgora od posljednjih nekoliko tako da je većina domaćih pčelara uspjela proizvesti tek manje količine meda, uglavnom za svoje potrebe. Na klimatske promjene koje su glavni razlog ovakva stanja mi ne možemo utjecati, ali u svojim sredinama možemo raditi na tomu da stvorimo povoljno okružje pčelama. Jedan od načina je sadnja medonosnog bilja. Kratkoročno i najbrže što možemo je zasaditi više djeteline ili, recimo, heljde, a dugoročno i drugih medonosnih biljaka koje uspijevaju na ovom području, ali im treba nekoliko godina'', kaže za Večernji list Željko Udovičić, predsjednik Udruge pčelara "Kiseljak".
Za realiziranje plana sadnje medonosnog bilja kiseljačkim pčelarima trebat će poticaji, a u stvaranju povoljnijeg okružja za pčelu važna je suradnja s drugim poljoprivrednicima, pogotovo u dijelu koji se odnosi na tretiranje usjeva pesticidima koji su za pčele smrtonosni.
Za taj posao postoji pogodno vrijeme, a pčelare u blizini treba obavijestiti kako bi pčele zadržali u košnicama, kazano je. Po problemima s kojima se susreću, kiseljački pčelari nisu nikakav izuzetak. Imaju ih i pčelari u drugim sredinama pa i u drugim europskim zemljama.
Ipak, za sačuvati pčelu uvijek se može učiniti nešto, od sadnje medonosnog bilja, do smanjenja uporabe pesticida i tretiranja u dogovoru s pčelarima. Pčele će svaki naš trud, kažu pčelari, višestruko nagraditi. Ne samo medom i pčelinjim proizvodima te zdravljem, već i bogatijim urodom.
Udovičić je kao primjer naveo iskustva u Americi gdje je primarna djelatnost pčelara najam košnica jer pčele u voćnjaku povećavaju urod i do 40 posto oprašivanjem. Kad je u pitanju njihov opstanak, entuzijazam pojedinaca koji vrijeme provode uz košnice postaje nedovoljan za sačuvati pčelu i pomoći u opstanku i razvoju pčelarstva. Na potezu su institucije.
