Ne čekajte žeđ: Kardiologinja objašnjava koje su najčešće greške koje radimo na vrućini

Kod ekstremno visokih temperatura zraka najvažnije je spriječiti dehidraciju i pregrijavanje. Djeca, starije osobe i kronični bolesnici izloženi su većem riziku.

Kardiologinja Zumreta Kušljugić za Fenu prenosi preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prema kojima tijekom najtoplijeg dijela dana treba izbjegavati izlaske i naporne aktivnosti te, ako je moguće, dva do tri sata provesti u hladnom prostoru. Tijekom dana treba zatvoriti prozore ako je vani toplije, spustiti rolete ili zavjese te rashladiti prostoriju prije spavanja. Klima-uređaje preporučuje se podesiti na oko 27 Celzijevih stupnjeva.

WHO preporučuje laganu i široku odjeću, redovito uzimanje tekućine te izbjegavanje najtoplijeg dijela dana.

Poseban oprez kod djece i starijih

Kod beba i male djece važno je da odjeća pokriva kožu, a preporučuju se šeširić širokog oboda, prozračna obuća i krema za sunčanje na izložene dijelove kože. Kolica se ne smiju prekrivati suhom dekicom ili pelenom jer se unutrašnjost može opasno zagrijati.

I odraslima se preporučuje široka, lagana i prozračna odjeća svijetle boje, šešir ili kapa, sunčane naočale i lagana obuća.

Kod starijih osoba vrijede iste preporuke, ali treba dodatno paziti da odjeća ne bude teška i tijesna. Kod osoba koje se slabije kreću posebno je važno aktivno ih rashlađivati jer kod njih osjećaj žeđi može biti slabiji.

Koliko tekućine treba piti?

U ekstremno visokim temperaturama posebno je važno što i koliko piti. Za zdravu odraslu osobu WHO kao praktičnu orijentaciju navodi čašu vode svakoga sata, odnosno najmanje dvije do tri litre dnevno, uz prilagodbu individualnim potrebama i okolnostima.

Bebama i maloj djeci treba nuditi vodu češće nego inače, bez čekanja da je sama zatraže. Kod dojenčadi način nadoknade tekućine treba prilagoditi dobi i načinu prehrane.

Odraslima se preporučuju obična i mineralna voda te nezaslađeni čajevi, a kod obilnog znojenja može pomoći oralna rehidracijska otopina. Treba izbjegavati ili ograničiti alkohol, vrlo zaslađena pića, velike količine energetskih napitaka i kofeina.

Starije osobe ne bi trebale čekati osjećaj žeđi. Osobe koje uzimaju diuretike ili imaju srčanu, bubrežnu ili drugu kroničnu bolest ne bi trebale samostalno povećavati unos tekućine, nego se trebaju pridržavati individualnih preporuka liječnika.

Lagana hrana i manji obroci

Tijekom ekstremnih vrućina preporučuje se lagana hrana te manji i češći obroci. Ne preporučuju se masni i obilni obroci, kao ni velike količine pržene i vrlo slane hrane.

Ako se pojave jaka slabost, glavobolja i vrtoglavica, mučnina ili povraćanje, zbunjenost ili neuobičajeno ponašanje, izrazita pospanost, nesvjestica, vrlo vruća koža, osobito ako prestane znojenje, ili grčevi koji ne prolaze, tada više nije riječ samo o "umoru od vrućine", upozorava prof. dr. Kušljugić.

Poseban oprez kod srčanih bolesnika

Prema preporukama Američkog udruženja za srce (AHA) iz 2026. godine, kod srčanih bolesnika potrebno je dodatno prilagoditi postupanje tijekom ekstremnih vrućina, osobito kod osoba sa srčanim zatajenjem, visokim krvnim tlakom, aritmijama i nakon infarkta.

Profesorica dr. Kušljugić navodi da ekstremna vrućina povećava rad srca, širi krvne žile te dovodi do gubitka tekućine i elektrolita, što može uzrokovati pad krvnog tlaka, ubrzan ili nepravilan rad srca, vrtoglavicu, nesvjesticu i pogoršanje postojećih srčanih tegoba.

"Ako nema propisanog ograničenja tekućine, treba redovito piti i izbjegavati dehidraciju. Kod uzimanja tekućine ne vrijedi pravilo 'što više vode' za svakog srčanog bolesnika, jer vrućina povećava gubitak tekućine, dok srčano zatajenje može zahtijevati ograničenje unosa. Ako osoba ima srčano zatajenje i propisano ograničenje tekućine, zbog vrućine ne treba samostalno prijeći na dvije do tri litre dnevno", naglašava.

U ukupni unos tekućine ubrajaju se i juha, jogurt, sladoled, voće s mnogo vode i druga tekuća hrana.

Oprez s diureticima i terapijom

Kod osoba koje uzimaju Furosemid, odnosno Lasix, Torasemid ili drugi diuretik, potreban je poseban oprez jer kombinacija vrućine i diuretika može povećati rizik od dehidracije i poremećaja elektrolita.

"Ne preporučuje se samostalno mijenjati dozu diuretika. Kod osoba sa srčanim zatajenjem i propisanim ograničenjem tekućine količina vode mora ostati prema planu kardiologa", kazala je prof. dr. Kušljugić.

U samokontroli preporučuje svako jutro mjeriti tjelesnu težinu, krvni tlak i puls, pratiti postoje li otoci nogu te je li disanje normalno. Posebnu pozornost treba obratiti na pojavu gušenja, bilo pri hodu ili ležanju.

Kod srčanog zatajenja nagla promjena tjelesne težine, povećanje otoka ili pogoršanje disanja mogu ukazivati na zadržavanje tekućine i potrebno ih je prijaviti liječniku.

Ne treba samoinicijativno prekidati ni druge lijekove, poput beta-blokatora, ACE inhibitora, ARB-a, ARNI-ja, blokatora kalcijevih kanala ili druge propisane srčane terapije. Neki od tih lijekova mogu povećati osjetljivost na toplinu, ali terapiju treba mijenjati isključivo prema uputama liječnika.

Kada treba potražiti pomoć?

"Ekstremne vrućine, zbog dehidracije i slabijeg unosa tekućine, mogu izazvati pad krvnog tlaka uz terapiju koju pacijent koristi te se preporučuje rehidracija, ako osoba nema srčano zatajenje, u suradnji s kardiologom. Ako osjete bol u prsima, osobito kod koronarnih bolesnika, otežano disanje ili ubrzan/nepravilan rad srca, odmah treba pozvati hitnu medicinsku pomoć zbog sumnje na pogoršanje srčanog statusa", naglašava Kušljugić.

Prema njezinim riječima, vrlo je važno da se srčani bolesnici koji nemaju ograničen unos tekućine ne dovedu u stanje dehidracije. Dugotrajna dehidracija može dovesti do akutnog oštećenja bubrega, a kod kroničnih bubrežnih bolesnika i do pogoršanja funkcije bubrega.

"Toplinska iscrpljenost i toplinski udar brže se razvijaju kod srčanih bolesnika, kao i kod drugih bolesnika s kroničnim bolestima. Zbog toga se srčanim bolesnicima savjetuje da tijekom toplinskih valova izbjegavaju boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana, redovito uzimaju propisanu terapiju, održavaju odgovarajuću hidraciju ako nije drugačije preporučeno, prate krvni tlak i puls te se odmah jave liječniku ako primijete pogoršanje simptoma ili znakove komplikacija", zaključila je kardiologinja prof. dr. Zumreta Kušljugić.