Eliminacijske dijete postale su sveprisutne, od roditelja koji njima pokušavaju ublažiti ekcem kod djece do influencera koji iz prehrane izbacuju gluten i mliječne proizvode u potrazi za “čistim” načinom prehrane.
No, istraživanja pokazuju da uklanjanje određenih namirnica iz prehrane može suptilno promijeniti način na koji imunološki sustav reagira kada se te namirnice ponovno uvedu. Kod nekih ljudi, osobito onih s ekcemom ili ranijim alergijama na hranu, gubitak tolerancije može izazvati opasne reakcije – pa čak i po život opasnu anafilaksiju, kada se hrana vrati u jelovnik.
Ovaj se rizik često zanemaruje uslijed sve veće popularnosti eliminacijskih dijeta. Prema podacima Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku američkog CDC-a, Amerikanci iz prehrane izbacuju više namirnica nego ikada prije. Neki to čine zbog celijakije ili sindroma iritabilnog crijeva, drugi kako bi smanjili nadutost, umor ili bolove u zglobovima.
Trendovi na društvenim mrežama, poput #cleaneating, dodatno su pojačali privlačnost ovakvog načina prehrane. Do 2024. godine, više od polovice Amerikanaca izjavilo je da slijedi određenu dijetu ili prehrambeni obrazac, u usporedbi s 38 posto iz 2019. godine.
Ipak, za imunološki sustav redovita izloženost prehrambenim proteinima pomaže u održavanju stanja tolerancije, ravnoteže koja se može narušiti kada te namirnice predugo izostaju s jelovnika. Razumijevanje kako i zašto dolazi do tog pomaka ključno je kako bi se znalo kada eliminacijske dijete pomažu, a kada mogu predstavljati rizik.
"Crijeva imaju nezahvalan zadatak", kaže Brian Vickery, voditelj odjela za alergologiju i imunologiju te direktor programa za alergije na hranu u dječjoj bolnici Children’s Healthcare of Atlanta pri Sveučilištu Emory. "Moraju prepoznati i odgovoriti na stalnu navalu podražaja iz okoliša koji mogu biti i opasni i korisni."
Gastrointestinalni trakt, koji sadrži više imunoloških limfocita nego bilo koji drugi dio tijela, godišnje se susretne s bilijunima mikroorganizama i više od 30 kilograma prehrambenih proteina. Ipak, uspijeva se obraniti od štetnih uljeza dok istovremeno ignorira bezopasnu hranu i korisne bakterije, piše National Geographic.
Ova ravnoteža održava se oralnom tolerancijom, procesom u kojem se imunološki odgovori na unesene prehrambene proteine aktivno potiskuju, čime se sprječavaju štetne reakcije poput alergija na hranu.
Iako mehanizmi imunološkog sustava koji stoje iza toga još nisu u potpunosti razjašnjeni, najnovija istraživanja pokazuju da proces započinje specijaliziranim antigen-prezentirajućim stanicama koje u crijevima hvataju prehrambene antigene i prenose signal obližnjim T stanicama da ne reagiraju. Taj signal dovodi do stvaranja antigen-specifičnih regulatornih T stanica koje smiruju imunološki odgovor na prehrambene proteine.
