Drugi val: Manje smrti i manje ljudi u bolnicama

Drugi val virusa korona, koji trenutno pogađa Europu, manje je smrtonosan nego prvi i manje su šanse da pacijenti završe u bolnici, pokazuje analiza Financial Timesa, koja se zasniva na podacima zdravstvenih ustanova.

Broj pacijenata koji moraju da budu hospitalizirani, kao i smrtnost od Covida-19, trenutno rastu manjom stopom nego što je to bilo tijekom proljeća.

Pročitajte još

Babaroga s prozora je najjeftiniji lijek protiv korone

Broj smrtnih slučajeva pada

"U Zapadnoj Europi gotovo svaka zemlja ima manju stopu smrtnosti u odnosu na broj stanovnika nego tokom proljeća", navodi Mark Woolhouse, profesor infektologije i epidemiologije na sveučilištu u Edinburgu.

Broj smrtnih slučajeva u odnosu na otkrivene pada i može se objasniti većim brojem testiranja, ali i činjenicom da je zaražen i veći broj mlađih osoba, piše Srna.

U drugom valu čak i pacijenti koji stignu do intenzivne njege imaju više šanse da prežive nego u prvom valu pandemije.

Podaci britanskog Nacionalnog centra za intenzivnu njegu pokazuju da je postotak onih koji su preminuli u roku od 28 dana po prijemu na intenzivnu njegu pao s 39 posto, koliko je bilo do 31. kolovoza, na 27 posto, počevši od 1. rujna.

Kasno do bolnice

Rast šansi za preživljavanje pacijenata s intenzivne njege najbolje se vidi kod pacijenata ispod 70 godina.

Šanse su povećane s 61 na 79 posto kod ljudi između 50 i 69 godina i sa 82 na 91 posto kod onih ispod 50 godina.

Poboljšanje je vidljivo kod pacijenata koji su imali različite stupnje težine oboljenja, uključujući čak i one s kroničnim zdravstvenim problemima ili vrlo niskom razinom kisika u krvi.

Paul Hunter, profesor medicine na sveučilištu East Anglia, smatra da je polovina poboljšanja rezultat upotrebe steroida koji smanjuju upale i pretjeranu reakciju imunološkog sustava.

Istovremeno, Gideon Meyerowitz-Katz, epidemiolog sa sveučilišta Wollongong u Australiji, kaže da je jedan od razloga poboljšanja šansi za preživljavanje to što su u prvom udaru virusa korona mnogi ljudi kasno testirani i kasno stizali u bolnice, dok se sada testiraju i na prve znakove infekcije.

Jedan na milijun

I linija rasta smrtnosti u europskim zemljama pokazuje da je sada stanje bolje.

Tako je, promatrajući razdoblje od kraja ljeta, kada je smrtnost ponovo počela rasti, bilo potrebno oko mjesec dana da bi se dostigao dnevni prosjek preminulih od jednog na milijun stanovnika.

Na početku pandemije za to je u prosjeku bilo potrebno oko sedam dana.

Znanstvenici razmatraju i neke druge teorije kada je riječ o smanjenoj smrtnosti, a koje su više zasnovane na spekulacijama nego na brojkama.

Jedna od teorija je da zaraženi sada unose manje virusa zbog nošenja maski i poštovanja fizičke distance. Druga teorija, koja se uzima kao moguća, jeste da je virus mutirao kako bi postao zarazniji, ali manje smrtonosan, navodi se u analizi.