Dječji neurolog otkriva 7 najvećih mitova koje roditelji imaju o ADHD-u

ADHD (poremećaj hiperaktivnosti s deficitom pažnje) jedan je od poremećaja koji velik broj djece diljem svijeta, no postoje mnoge zablude o njemu.

Dječji neurolog dr. Sonam Kothari razotkrio je najčešće mitove povezane s ovim poremećajem.

Mit 1: ADHD nije bolest

Budući da se ovaj poremećaj ne može utvrditi, na primjer, jednostavnim testom krvi, mnogi ljudi ga ne "prepoznaju" kao medicinsko stanje.

Međutim, znanost je rekla svoje, ističući da ADHD često ima genetsku vezu, a osim toga, magnetska rezonancija mozga pokazala je da postoje primjetne promjene u veličini mozga zdrave djece i djece s ADHD-om.

Mala djeca s ovim poremećajem mogu imati manje dijelove mozga odgovorne za emocionalnu regulaciju, samokontrolu, pamćenje i učenje.

Mit 2: Djeca s ADHD-om su lijena

Mnogi, nažalost, čak i danas, u 21. stoljeću i unatoč toliko dostupnih informacija, smatraju djecu koja imaju ovaj poremećaj lijenom i nemotiviranom, što je daleko od istine.

Govoriti djeci s ADHD-om da se više trude je kao reći slijepoj osobi da "samo malo bolje pogleda".

Samo što mozgovi tih mališana obrađuju informacije na drugačiji način, što im otežava fokusiranje na zadatke koji im nisu iznimno uzbudljivi, bez obzira koliko se trudili.

Mit 3: Djeca s ADHD-om se nikada ne mogu usredotočiti

Iako ova djeca često imaju problema s koncentracijom, to ne znači da se doslovno nikada ne mogu usredotočiti. Štoviše, kada su potpuno predani nečemu, mogu biti hiperfokusirani i satima se baviti jednom aktivnošću.

Njihov problem nije potpuni nedostatak fokusa, već poteškoća u tome da njihov mozak odluči na što će se usredotočiti.

Mit 4: Sva djeca s ADHD-om su hiperaktivna

Kad se spomene ADHD, svi prvo pomisle na djecu koja ne mogu mirno sjediti i uvijek su aktivna. No, nisu sva djeca s ovim poremećajem hiperaktivna.

Osim toga, kod onih koji su hiperaktivni, on se često smanjuje s godinama, a ponekad čak gotovo potpuno nestaje. Postoje tri oblika ADHD-a, od kojih jedan utječe samo na pažnju, ali ne i na hiperaktivnost.

Mit 5: ADHD pogađa samo dječake

Iako je ovaj poremećaj dvostruko češći kod dječaka nego kod djevojčica, to ne znači da pogađa samo njih. Također, kod djevojčica ADHD često prolazi nezapaženo jer obično imaju malo drugačije simptome, tj. pokazuju niže razine hiperaktivnosti i impulzivnosti.

Njihovi se simptomi češće percipiraju kao "sanjarenje", povlačenje, neorganiziranost. Nažalost, to je ponekad razlog zašto ne dobiju dijagnozu i pomoć na vrijeme.

Mit 6: ADHD uzrokuje teškoće u učenju

Ovaj poremećaj se ne karakterizira kao teškoće u učenju jer, iako problem s koncentracijom može utjecati na učenje, ADHD ne utječe izravno na vještine poput čitanja, pisanja i slično.

Međutim, treba imati na umu da se teškoće u učenju mogu pojaviti usporedno s ADHD-om.

Mit 7: Dijete će prerasti ADHD

Ponekad je roditeljima utješno vjerovati da će dijete jednostavno prerasti ovaj poremećaj, ali nažalost, to nije istina.

Neki simptomi koji karakteriziraju ADHD mogu s vremenom postati blaži, mijenjati se kako djeca stječu određene vještine, ali većina djece s ovim poremećajem ima određene simptome čak i kada odrastu, piše Times of India.

Kontroliranje simptoma koliko god je to moguće je ključno, ali to možda neće u potpunosti ukloniti poremećaj, već će olakšati život osobama s ADHD-om.