Struka - Poremećaj pažnje (ADHD) moguće je uspješno tretirati

Nedostatak pažnje – ADHD je neurološki poremećaj koji utiče kako na djecu tako i na odrasle. Međutim, po riječima doktora Amera Smajkića, iako je to kronično stanje, moguće je da osobe s ADHD-om dožive značajno poboljšanje simptoma uz odgovarajući tretman.

Doktor Amer Smajkić je psihijatar za djecu, adolescente i odrasle u Chicagu, u američkoj državi Illinois. Specijaliziran je za liječenje anksioznosti, ADHD-a, depresije, bipolarnih poremećaja, razvojnih problema i mnogih drugih. U intervjuu za Fenu, on govori o ADHD-u, simptomima, tretmanu liječenja.

Neurološki razvojni poremećaj

''ADHD - poremećaj pažnje je neurološki razvojni poremećaj koji utječe kako na djecu tako i na odrasle i može utjecati na različite aspekte svakodnevnog života, uključujući trajanje pažnje, kontrolu impulsa i hiperaktivnost. Osobe s ADHD-om mogu imati poteškoća u zadržavanju fokusa na zadacima, organizaciji aktivnosti, upravljanju vremenom i kontroliranju impulse'', pojašnjava Smajkić.

ADHD se može manifestirati na različite načine kod pojedinaca, ali postoje neki uobičajeni načini na koje se očituje u općoj populaciji, kao što je nepažnja, jer osobe s ADHD-om mogu imati poteškoća u održavanju pažnje na zadacima ili aktivnostima, što im otežava praćenje uputa ili završavanje zadataka. Mogu djelovati zaboravno, često gubeći potrebne stvari za zadatke ili aktivnosti, te često prelazeći s jedne nezavršene aktivnosti na drugu.

Također i hiperaktivnost kod ADHD-a može se očitovati kao nemir, vrpoljenje ili nemogućnost mirnog sjedenja u duljem vremenskom razdoblju. To se može primijetiti kod djece i odraslih. Mogu imati poteškoća u sudjelovanju u slobodnim aktivnostima tiho i često osjećaju prisilu da budu u pokretu.

Poteškoće s kontrolom impulsa

Osobe s ADHD-om mogu imati poteškoća s kontrolom impulsa, djelujući bez potpunog razmatranja posljedica svojih postupaka. To može dovesti do prekidanja drugih, izricanja odgovora u razgovorima ili sudjelovanja u rizičnim ponašanjima bez promišljanja o mogućim ishodima.

Isto tako osobe s ADHD-om mogu imati problema s organizacijom zadataka i aktivnosti, što dovodi do osjećaja preplavljenosti ili razbacanosti. Mogu imati poteškoća s upravljanjem vremenom, često kasneći ili podcjenjujući koliko će vremena trebati za završetak zadataka.

''ADHD može utjecati na društvene vještine, što otežava pojedincima održavanje odnosa ili snalaženje u društvenim situacijama. Često prekidaju druge, imaju poteškoća s preuzimanjem reda u razgovorima ili s razumijevanjem društvenih signala'' – kaže dr.Smajkić.

Napomenuo je da simptomi ADHD-a mogu značajno varirati među pojedincima i mogu se mijenjati tijekom vremena. Također, simptomi mogu biti pod utjecajem faktora poput dobi, okoline, koegzistirajućih stanja i individualnih mehanizama suočavanja.

Smajkić kaže da tačan uzrok ADHD-a nije u potpunosti razumljiv, ali istraživanja sugeriraju na kombinaciju genetskih, neuroloških, okolišnih i razvojnih faktora. ADHD je složen poremećaj, a međuigra ovih faktora vjerojatno varira od osobe do osobe.

Tako na primjer, faktori koji utječu na trudnoću i rane dječije dobi, poput izlaganja nikotinu majke i pušenja tokom trudnoće, konzumacije alkohola, izloženosti toksinima, prijevremenog porođaja, niske porođajne težine i rane izloženosti okolišnim toksinima poput olova, povezani su s povećanim rizikom od razvoja ADHD-a.

Pročitajte još

Mostar domaćin tribine o poremećaju smanjene pažnje

ADHD je godinama smatrana stanjem koje utječe samo na djecu i adolescente. Međutim, po riječima dr.Smajkića, ADHD je također prilično uobičajeno psihičko ili mentalno zdravstveno stanje koje utječe na odraslu populaciju.

Na pitanje šta je ključno znati o ADHD-u kako bismo bolje razumjeli i pomogli osobama koje se s njim suočavaju, dr.Smajkić kaže da je to prepoznavanje simptoma, uticaj na svakodnevni život, smanjenje negativnog socijalnog uticaja ili stigme, saradnja i podrška.

''Razumijevanjem ovih ključnih aspekata i usvajanjem suosjećajnog i podržavajućeg pristupa, možete odigrati vrijednu ulogu u pomoći osobama s ADHD-om u savladavanju njihovih izazova i postizanju njihovih ciljeva'' – poručio je dr.Smajkić.

Mogući tretmani

Mogući tretmani za osobe s ADHD-om su lijekovi, psihoterapija, modifikacija načina života koja podrazumijeva redovitu tjelesnu aktivnost, zdravu prehranu, adekvatan san.

Iako je ADHD kronično stanje, što znači da obično perzistira tijekom vremena, moguće je da osobe s ADHD-om dožive značajno poboljšanje simptoma uz odgovarajući tretman. Potpuna remisija ADHD-a, gdje svi simptomi potpuno nestanu i više ne ometaju dnevno funkcioniranje, manje je uobičajena, ali može se dogoditi u nekim slučajevima.

''Rana identifikacija i intervencija mogu poboljšati ishode za osobe s ADHD-om. Početak tretmana rano, posebno u djetinjstvu, može pomoći umanjiti utjecaj simptoma ADHD-a na akademski, socijalni i emocionalni razvoj'', naglašava dr.Smajkić.

Iako nije upoznat sa epidemiološkim studijama o ADHD u BiH, dr.Smajkić navodi da već duže vrijeme postoji problem nedostatka stimulanata (Ritalin, Adderall, Concerta i drugi) u BiH, koji do danas nisu stavljeni na listu prioritetnih lijekova, tako da ti lijekovi uopšte nisu dostupni niti se mogu prepisati.

''U BiH postoji problem nedostatka stimulanata. Pacijenti u BiH se uglavnom liječe psihološkim interevencijama i lijekovima koji nisu iz grupe prve linije izbora lijeka za ova oboljenja, što je na jedan način razočaranje i za pacijente i one koji ih liječe. Nadam se da će se to promijeniti u budućnosti, rekao je doktor Amer Smajkić u intervjuu za Fenu.

Najavio je da će na “Danima BHAAAS” u Sarajevu organizirati dva simpozija na kojima će se govoriti upravo o ADHD o temi “Mentalno zdravlja djeteta” i ali i o pedijatriji. Inače, dr. Amer Smajkić redovni je dopisnik platforme ZDZ osnovane od strane BAHAAAS-a u cilju promocije zdravlja i zdravog načina života.