Godina velikih odluka: Medicina i znanost na povijesnom testu?

U trenutku kada svijet prolazi kroz najveću zdravstvenu krizu u posljednjih 100 godina, ime jedne institucije posebno je privuklo pažnju svjetske javnosti. Dok Donald Tramp, na jednom od najoptimističnijih brifinga od početka pandemije priopćava kako vakcina farmaceutske kompanije Moderna ulazi u treću kliničku fazu testiranja, u rekordnom vremenu, i sve to "pridržavajući se zlatnog standarda za sigurnost FDA-a", a već na nekom od narednih obraćanja javnosti, odluku iste agencije da započne liječenje krvnom plazmom naziva "istinski povijesnoj u borbi protiv virusa", mnogi su se zapitali što je FDA-a?

Iako Amerikanci vrlo dobro znaju što je FDA, ove godine i cijeli svijet pažljivo prati odluke ove institucije. Američka agencija za hranu i lijekove, ili skraćeno FDA, predstavlja beskompromisni autoritet na polju javnog zdravlja najveće svjetske sile. Ali i dobrog dijela svijeta. Kredibilitet odluka ove agencije, možda najbolje potvrđuje to što čak i tradicionalno skeptični i sklon neuobičajenim, pa i alternativnim prijedlozima i rješenjima, Donald Tramp, u njene odluke nema ni trunku sumnje.

Zašto se odluke FDA slušaju?

Povijest ove agencije seže na sam kraj 19. vijeka, dok agencija kakvu danas znamo  nastaje 1906. godine kada se u SAD usvaja Zakon o hrani i lijekovima, čime započinje moderna era u načinu na koji Amerikanci promatraju probleme javnog zdravlja. Od tada, FDA se mijenjala, prateći socijalne, ekonomske, političke i društvene prilike u SAD, a njena evolucijska uloga koju ima u promociji javnog zdravlja i temeljnost služi kao primjer regulatorima u oblasti zdravstva, širom svijeta. Agencija danas ima preko 13 laboratorija, a 2008. započela je suradnju sa inozemnim znanstvenicima iz Kine, Indije, Kostarike, Čilea, Belgije i Velike Britanije.

Dok se revolucionarni tretman liječenja krvnom plazmom iščekuje svakog trena, kao i pomenuta vakcina Moderne, ali i od još četiri obećavajuća kandidata, za koja se vjeruje da će ući u završna testiranja u narednim sedmicama, sam Tramp s posebnom pažnjom ističe da zbog brzine nije ni u jednom trenutku došlo do kompromitacije sigurnosti i naučnog integriteta. Iako nikada ništa slično nije viđeno, urgentnost problema i nepodijeljena pažnja ogromnih naučnih timova širom svijeta doveli su da su skraćene godine i godine, koje su često potrebne da institucija kao što je FDA donese i stane iza neke svoje odluke.

Nekim "virusima" se možda vidi kraj?

Upravo ova agencija, čiji se "zlatni standard" morao ispoštovati i prilikom rada na možda najznačajnijoj vakcini u modernoj povijesti čovječanstva, ove godine donijela je još jednu odluku koja će mijenjati budućnost javnog zdravlja.  "Potpuni prelazak s klasičnih cigareta na IQOS umanjuje izloženost organizma štetnim i potencijalno štetnim materijama", rekla je FDA 7. srpnja, u svojoj odluci da IQOS, sistem za zagrijavanje duhana deklarira kao proizvod modificiranog rizika. Za razliku od prethodne odluke i bitke s vremenom, ova odluka donijeta je poslije više od  četiri godine proučavanja milijun strana naučne dokumentacije, koje je kompanija Philip Morris, proizvođač ovog uređaja, podnijela FDA-u 2016.

U stogodišnjoj povijesti, IQOS predstavlja tek drugi proizvod koji je od strane FDA klasificiran kao proizvod "modificiranog rizika". Prije njega, ovo je pošlo za rukom samo švedskom "SNUS"-u. Iako djeluje da je ova odluka FDA prošla prilično nezapaženo, naročito na tlu SAD-a, gdje je i donijeta, lokalni stručnjaci ne misle tako. Oni vjeruju da ona može da bude značajan pomak za sve odrasle pušače koji ne žele da ostave cigarete.  “Proizvod (IQOS) može smanjiti rizik za pojedince pušače ako im može pomoći da se odviknu od klasičnih cigareta, a zatim i da potpuno prestanu”,  izjavio je nedavno Ken Warner, Dekan emeritus Škole za javno zdravstvo pri Mičigenskom univerzitetu.Primjer Švedske, odnosno SNUS-a, možda to može najbolje da potvrdi, jer je upravo ova skandinavska zemlja, država s najmanjim brojem oboljelih od raka pluća i najmanjim procentom pušača u Europi, odnosno broj korisnika tradicionalnih cigareta u Švedskoj sveden je na samo 5%.

S druge strane, upravo pomenuti Michigan je jedna od država s najvećim brojem pušača na tlu SAD-a, gdje puši 18,9% ili gotovo svaki peti odrasli stanovnik ove države. Upravo ova država je prošle godine među prvima zabranila upotrebu svih aromatiziranih vaping uređaja, uslijed pojave misteriozne bolesti, Evali, koja je nastala korištenjem improviziranih i neprovjerenih e-cigareta. Zbog toga je FDA posebno oprezna u reguliranju duhanskih uređaja i alternativa, te je najprije u februaru ove godine zabranila aromatične ukuse za elektronske cigarete, da bi potom od svih proizvođača duhanskih i nikotinskih uređaja zahtijevala da do septembra podnesu zahtjev za autorizaciju svojih proizvoda, zajedno sa specifikacijom. Iako, sam po sebi ne spada u kategoriju vaping uređaja, već heat not burn proizvoda, uz SNUS, IQOS je na tlu SAD-a jedini uređaj koji ovu dozvolu i ima.

I dok virus korona nije stigao samo još u 10 zemalja među kojima su Palau, Mikronezija, Maršalska Ostrva, Nauru, Kiribati, Solomonska Ostrva, Tuvalu, Samoa, Vanuatu, Tonga, virus duhanskog dima i pušačke zavisnosti prisutan je već godinama i u najzabačenijim dijelovima svijeta. Za preko milijardu pušača, mogućnost vakcine ne postoji, stoga je značaj informiranja o postojanju bolje alternative od nastavka pušenja, sasvim sigurno odluka od nemjerljivog značaja za javno zdravlje, ne samo za SAD već i za cijeli svijet.

Jedan virus je 2020. u Africi ipak iskorijenjen

Ipak, da se ne dešava sve u Americi i bogatom dijelu svijeta, na što nas je nabolje podsjetio virus korona koji je krenuo iz kineskog megalopolisa, kao i da se značajni medicinski pomaci dešavaju i na drugim kontinentima, prošle nedjelje potvrdila je Afrika. Najsiromašniji kontinent zemljine kugle, dobio je jednu veliku zdravstvenu bitku. Virus koji izaziva dječju paralizu, divlji polio, i zvanično je od ovog ljeta iskorijenjen u Africi, priopćila je Afrička regionalna komisija.  

Polio obično pogađa djecu mlađu od pet godina, što ponekad dovodi do nepovratne paralize. Prije dvadeset i pet godina, hiljade djece u Africi su bile zaražene polio virusom koji izaziva ovu infektivnu bolest. Nigerija je posljednja afrička država koja je suzbila ovu bolest, a ova zemlja je izbrojala više od polovine svih globalnih slučajeva, prije samo manje od deceniju. Ovaj opasni virus trenutno je prisutan samo u Afganistanu i Pakistanu, a iako za njega nema lijeka, vakcina koja je razvijena štiti tijekom cijelog života.

Godina 2020. svakako ulazi u anale medicine, a javno zdravlje po prvi put nije samo u fokusu svjetskih moćnika, već i običnih pojedinaca. Zbog toga su odluke koje donose zvanične institucije, na historijskom testu i pod lupom javnosti, sada više nego ikada prije.