Ne možete prestati pušiti? Pustite da znanost izabere bolju alternativu za vas

Ne postoje stopostono uspješni načini da vratimo sat unazad i podmladimo se, ali sigurno je da postoji provjereni način kako igledati 10 godina starije: zapalite cigaretu. Pušenje utiče ne samo na unutrašnje organe: pluća, veće nakupine masnog tkiva oko unutrašnjih organa, kosti, nego utiče i na vaše zube, kosu, i najveći organ - kožu.

Što je to pušačko lice?

Izraz “pušačko lice” prvi put je upotrijebljen u studiji iz 1985. godine, a opisuje sivo, izborano, koščato lice, sa tamnim podočnjacima. Lice karakteristično za dugogodišnje pušače. Za to je odgovoran duhanski dim koji svojim mnogobrojnim toksinima hronično smanjuje dopremanje kiseonika i hranjivih materija, remeti metabolizam i pravilno funkcioniranje ćelija kože. Nakon popušene samo jedne cigarete dolazi do suženja perifernih kapilara i do sat vremena. Ćelije kože umjesto kisika dobijaju ugljen monoksid, a toksini duhanskog dima poništavaju antioksidante i vitamin C, gomilaju se slobodni radikali koji uništavaju DNK i skraćuju život ćelije. Uporedo se gubi "međućelijski ljepak" tj. prirodni hijaluron, što ubrzava starenje. Kompromitirana je sinteza elastina i kolagena bitnih za tonus i elastičnost kože. Zato su bore, strije i celulit češći kod pušača.

Kako se po izgledu pušač poznaje?

Dugogodišnjeg pušača odaje, ukratko - sivo, "beživotno", češče izborano, suho, koščato lice, "šupljih obraza", bez jedrine, sklono aknama, osjetljivije na povrede koje teže zarastaju. Žuto do braon obojeni zubi i vertikalne bore oko suhih i nerijetko oštećenih usana česta su odlika pušača. Karakteristični za pušače su i žuti prsti, zatim češća pojava kožnih oboljenja, kao što je na primjer seboreja.

Razgovarali smo sa profesoricom dr Almom Konjhodžić , koja kaže da dugogodišnji pušači u prosjeku izgledaju i do 10 godina starije od nepušača, te da oni: „dokazano pate od nesanice, što također narušava fizički izgled“.

«Uz sve prethodno nabrojano, moramo znati da je duhanski dim poznati "kradljivac" antioksidansa. U krvi pušača dokazano je i do 60% manje vitamina C, neophodnog za sintezu kolagena, bitnog sastojka potpornog tkiva zuba, kosti i kože. Pušenje usporava zarastanje rana poslije ekstrakcija zuba, šteti potpornom aparatu zuba, komplikuje nehirurško ali i operativno liječenje, i može biti čest uzrok gubitka zubnih implantata», kaže doktorica Konjhodžić.

Novo vrijeme za bolje izbore

Doktorica Konjhodžić se slaže da je najbolja odluka koju možete doneti prestati pušiti. Ali, tu uvijek ima i ali, ljudi iz raznih razloga, ne mogu prestati pušiti. Alternativa i za njih postoji,  a i sama doktorica je vidi u proizvodima baziranim na tehnologiji zagrijavanja, a ne sagorijevaju duhan, kao što je to IQOS.

«Riječ je o manje štetnim alternativama koje, što je najvažnije, ne stvaraju duhanski dim», kaže Konjhodžić. Ukoliko se ipak ne odreknu svoje navike, manje loše od cigareta je i da koriste alternative pušenju sa kojima je izloženost štetnim materijama manja u odnosu na cigarete.

Neka znanost presudi kako izabrati alternativu

«Vijest koja je mene, kao liječnicu, ohrabrila jeste nedavna odluka američke Agencije za hranu i lijekove (FDA). Zaista je važno da se pušači mogu informirati o manje štetnim alternativama kao što je IQOS. Odluka američke Agencije za hranu i lijekove da IQOS deklariše kao proizvod modifikovanog rizika, je za našu struku veoma relevantna. Autoritet ove agencije će, uvjerena sam, značiti i drugim liječnicima koji su otvoreni za pristup ‘smanjenja štete’ i koji su spremni da diskutuju o alternativnim rešenjima sa svojim pacijentima koji nisu spremni da potpuno ostave ovaj porok, a koji ipak vode računa o svom izgledu i zdravlju», zaključuje doktorica Konjhodžić.